Nakon što su kosovske vlasti uvele taksu od 100 posto na proizvode iz BiH i centralne Srbije, izvoz BiH u prva tri kvartala na Kosovo iznosio je 3,2 miliona KM i manji je za 105,03 miliona KM ili za 97,04 posto u odnosu na isti period prošle godine, rečeno je Srni u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara u tehničkom mandatu.
U istom periodu uvoz s Kosova iznosio je 10,71 milion KM, što je za 3,69 miliona KM manje nego u prva tri kvartala 2018. godine, odnosno zabilježen je pad uvoza od 25,6 posto.
- Ovakve mjere ugrozile su poslovne ugovore koje imaju preduzeća iz BiH sa preduzećima samoproglašenog Kosova, a posebno onima iz metalske i elektroindustrije, ali i prehrambene i farmaceutske industrije, a izazvale su i druge vezane negativne efekte na trgovinske tokove na cijelom zapadnom Balkanu - ističu iz ovog ministarstva.
Iz Ministarstva vanjske trgovine podsjećaju da su odmah po uvođenju taksa, 6. novembra prošle godine kada su vlasti u Prištini uvele carinu od 10 posto, zatim 21. novembra od 100 posto, a sedam dana kasnije i taksu od 100 posto na proizvode međunarodnih brendova iz drugih zemalja, poduzeli niz koraka s ciljem ukidanja odluka samoproglašenog Kosova.
Prvo su tražili da im kontakt tačka prištinskih vlasti u Cefti formalno potvrdi uvođenje taksa, da ih obrazloži, kao i da ih ukine, jer se njima direktno krši CEFTA sporazum, ali BiH nikada nije dobila odgovor.
Iz resornog ministarstva upućena su pisma tadašnjem šefu Delegacije EU u BiH Larsu Gunaru Vigemarku (Gunnar-Wigemark), te ostalim članicama CEFTA-e o prištinskim taksama sa zahtjevom da Evropska komisija učini napore da one budu ukinute.
U novembru prošle godine ministri vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Mirko Šarović i trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić uputili su pisma na više adresa, a neka od njih su otišla visokom predstavniku EU za vanjsku politiku i sigurnost i predstavniku za trgovinu SAD.
Iz Ministarstva podsjećaju da su se kosovske vlasti izjasnile u januaru ove godine na sastanku u Sarajevu da će takse biti ukinute samo ako BiH prizna Kosovo.
Od BiH je traženo ukidanje viznog režima, priznavanje pasoša, lične karte, vozačke dozvole, registarskih tablica i dokumenata koja prate robu u transportu sa oznakama kosovskih vlasti, odnosno sve ono što nije u nadležnosti Ministarstva, već je riječ o političkim pitanjima.
- Sastanak nije rezultovao pozitivnim dogovorom, već je situacija ostala gotovo ista kao prije, kao i do danas, s tom razlikom da smo konkretno i direktno upoznati sa problematikom i uslovima druge strane kao i oni sa našim stavom - ističu u Ministarstvu.
Predstavnici BiH i Srbije su, kako navode iz Ministarstva, tražili ukidanje odluka prištinskih vlasti na svim zvaničnim sastancima CEFTA struktura koji su održani u periodu od donošenja mjera, a do danas ih je bilo sedam.
Iz resornog ministarstva navode da je na sjednici Vijeća ministara u novembru prošle godine zaključeno da Evropska komisija treba hitno da se uključi u rješavanje ovog problema, te da za sada BiH neće razmatrati mogućnost uvođenja kontramjera.
- Razlozi za ovu odluku bazirani su na podatku da je izvoz Kosova u BiH tako malog obima da uvođenje kontramjere ne bi polučilo adekvatne posljedice za njegov izvoz - podsjećaju iz Ministarstva.
Osim Ministarstva, zahtjev za ukidanje taksa na proizvode iz BiH upućivala je Vanjskotrgovinska komora BiH, ali i druge institucije.
Iz Ministarstva vanjske trgovine ističu da će u okviru svojih nadležnosti i dalje intenzivno raditi na pitanju ukidanja spornih mjera.
