Zoran Milanović bio bi, bez ikakve sumnje, najbolji predsjednik Hrvatske. Zato što poznaje sustav, zato što nije strahovito nekompetentan kao što je to Kolinda Grabar-Kitarović (Škoro je, bez obzira na sve, ipak enigma) i čini se da je shvatio da je prošlo vrijeme njegove bahatosti. Nažalost, moram birati “manje zlo”, dakle nije da sam oduševljen ponudom, pa ću glas dati Milanoviću.

Kazao je ovo u intervjuu za „Dnevni avaz“ Drago Pilsel, ugledni hrvatski novinar i teolog. On je za naš list govorio o izbornoj kampanji u Hrvatskoj, odnosu ove zemlje prema Bosni i Hercegovini, regionalnoj saradnji, migrantskog krizi...

Škoro najvruća roba kampanje

Kojem kandidatu dajete najveće šanse da postane predsjednik Hrvatske? 

- Situacija je tijesna. Prve ozbiljne ankete u decembru Miroslava Škoru pretvaraju u najvruću robu kampanje, sa samo jednim postotnim bodom zaostatka za drugim krugom u kojem, opet prema tim anketama, uvjerljivo pobjeđuje oboje najvećih konkurenata, sadašnju predsjednicu i bivšeg premijera i šefa SDP-a Zorana Milanovića. Na skupovima Škore ima puno energije (ali i jeftinog populizma).

Kod Kolinde nema vibracije, osim što ide iz gafa u gaf, iz laži u laž. Elem, Milanović, možda, i uđe u drugi krug, ali čini se da tada gubi i od Kolinde i od Škore. Da je oklada mala, recimo, da se vi i ja kladimo na porciju ćevapa na Baščaršiji, kladio bih se na Kolindu, vrag me odnio!

Kako komentirate njihovu dosadašnju izbornu kampanju?

- Grabar-Kitarović je, ponavljam, neinventivna i dosadna. Ona je pet godina u kampanji: tim svojim seljakanjem Ureda po cijeloj Hrvatskoj. Ništa osobito pametnog nije rekla, sasvim suprotno, kazala je neke zaista idiotske stvari. Milanović je bio u situaciji da je morao, najprije, uvjeriti pola SDP-a (koji ga nije mogao smisliti) da je on taj. Kasno je krenuo u kampanju. Dobro ubada, ali kaska.

Škoro se silovito dizao, najbolje se snalazi pred masom jer ima bogato iskustvo estradnjaka i televizijskih nastupa, a kako cilja na nezadovoljnike, a njih ima puno, kao i politički polupismenih građana, njegova je kampanja, kratko rečeno, najzanimljivija.

Kako gledate na odnos Hrvatske prema BiH? Je li to prijateljski odnos, kako to voli reći Kolinda Grabar-Kitarović, ili ima istine u njenim izjavama, koje su kasnije demantirane, da je BiH bure baruta, da je BiH prijetnja zbog radikalnog islama...

- To su sve Kolindine budalaštine! Sjetimo se skandaloznih i neistinitih ocjena o BiH koje je dala prilikom svoje posjete Izraelu. Inače, odnos je loš. Hrvatska predsjednica veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka, dakle, de facto, relativizira užasne zločine HVO-a. Onda dođe u Bosnu i govori tamošnjim Hrvatima, hej, i to u crkvi, da je ona njihova predsjednica!

Ovakav odnos hrvatskih zvaničnika prema BiH utemeljio je Franjo Tuđman, koji je na Bosnu i Hercegovinu gledao kao na teritorij, a ne kao na suverenu državu, kao na prostor koji je dio “povijesnog interesa“ hrvatske države. Od tada do danas kao da se ništa nije promijenilo! Kolinda zastupa Tuđmanovu zločinačku politiku.

NATO će im zavrnuti ruku iza leđa

Na izjave Grabar-Kitarović da je ona predsjednica ”bh. Hrvata“ burno ste reagirali, između ostalog poručivši: ”Nećeš, gaduro, razbiti BiH“. Šta Vas je isprovociralo najviše? Smatrate li da Grabar-Kitarović zaista pokušava razbiti BiH, odnosno aktuelna vlast u Hrvatskoj?

- Kolinda Grabar-Kitarović i HDZ nemaju dobre namjere. To nije novost. Naravno da znaju da će im NATO zavrnuti ruku iza leđa ako nastave oštriti retoriku. Kada u Twitter objavi kažem to što ste naveli, ja samo želim glasno kazati da ima nas, u Hrvatskoj, koji ne zaboravljamo pokušaj komadanja vaše zemlje od HDZ-a i da ćemo im prilijepiti medijsku šamarčinu svaki puta kada nas, makar retorički, vrate u to grozno razdoblje Tuđmanove vladavine.

BiH nema vlasti već godinu, a tek sada su napravljeni konkretni pomaci. Smatrate li da sa sadašnjim uređenjem BiH može napredovati ka EU, a da budu zadovoljni i Bošnjaci i Srbi i Hrvati?

- U Dejtonu, nažalost, nije prihvaćeno do kraja ono što je dogovoreno u Vašingtonu – BiH nije u cjelini kantonizirana, nego entitetski uređena. To nefunkcionalno rješenje ima se zahvaliti prije svega sporazumu Tuđmana i Miloševića. Da je američka administracija bila dosljedna, prihvatila bi koncept HNV-a i cijelu BiH kantonizirala, uz zadržavanje jedinstvenih centralnih institucija države. Današnja nefunkcionalnost i neracionalnost vlasti proizilazi iz tog dejtonskog rješenja.

Kako napraviti taj konsenzus da tri naroda zajednički grade državu po mjeri svih, a kao buduću članicu EU i NATO-a? 

-Etnonacionalističke stranke istrajavaju na daljnjim podjelama društva i države te svojim ucjenjivačkim zahtjevima blokiraju i onaj dio vlasti koji je formiran. Zakoni se ne donose, privredom vlada stihija, socijalno stanje građana je sve lošije, mladi ljudi napuštaju zemlju. Beznađe je opće društveno stanje.

Uz već rečeno, podržavam svakoga koji se zalaže za očuvanje i jačanje države BiH i njenih institucija kao cjelovite, suverene, nezavisne, međunarodno priznate države, utemeljene na vladavini prava i zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda proklamiranih UN Poveljom o ljudskim pravima i Konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama Vijeća Evrope. Nisam pozvan da diktiram građanima BiH kako se moraju ponašati. Moje je da zastupam načela.

Grozim se nasilja na granici

Svakodnevno svjedočimo skandaloznim medijskim izvještajima o ponašanju Hrvatske, odnosno granične policije te zemlje prema migrantima koji pokušavaju prijeći iz BiH u Hrvatsku. Kakav je Vaš stav o odnosu Hrvatske prema migrantskoj krizi? 

- Priznajem da nisam objektivan jer moja supruga i ja već dugo radimo (ona sada više nego ja) na potpori azilantima i tražiteljima azila. Grozim se nasilja na granici i zastupam apsolutno sve što o toj temi godinama govori papa Franjo.

Bergoglio je osudio ”globalizaciju ravnodušnosti”, zbog koje smo postali neosjetljivi za bolni vapaj naših bližnjih, kako Papa ističe u apostolskoj pobudnici Evangelii gaudiuum. Onaj tko kaže da nema mjesta za migrante među nama, taj laže. Ali, isto tako, valja znati da se problemi moraju rješavati u izvorištima.

Jačanje saradnje u regiji je od presudne važnosti

Smatrate li da je „mali Šengen“ dobra alternativa članstvu u Evropskoj uniji preostalih zemalja zapadnog Balkana koje nisu postale dio evropske porodice?  

- Da. Jačanje suradnje u našoj/vašoj regiji od presudne je važnosti. Tako će BiH pokazati i da je zrela za članstvo u EU.

Ne treba nama dva posto BDP-a u oružane svrhe

Kako Vi gledate na trku u naoružavanju Hrvatske i Srbije i sve te hvalospjeve ministara odbrane? Od rata je, ipak, prošlo toliko godina...  

- Ja sam kršćanin, ne vjerujem da su nama potrebne te silne količine oružja. Nama trebaju dobro plaćeni doktori i medicinske sestre, profesori i nastavnici. Ne treba nama dva posto BDP-a u oružane svrhe. Taj novac treba ići u kulturu, u zdravstvo, u obrazovanje, u stvaranje novih radnih mjesta…

Riješiti pitanje sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada

Smatrate li da Hrvatska treba graditi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovinskoj gori uprkos protivljenju BiH?

- Nema dvojbe da Hrvatska mora riješiti pitanje sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji se generirao u posljednjih sedamdesetak godina, otkad koristimo nuklearne tehnologije u medicini, znanosti, industriji, javnoj upotrebi i energetici. Priča o lokacijama za skladištenje nuklearnog otpada počela je još u Jugoslaviji.

Tada je obavljen skrining tridesetak različitih mogućih mjesta. Ispitivalo se gdje su najbolji uvjeti. Posebno su važni faktori bili: geološka stabilnost, infrastruktura, činjenica da područja nisu poplavna i slaba naseljenost. U konačnici je u igri ostala samo Trgovska gora. Oko toga su naši stručnjaci suglasni.