V. d. člana Uprave Razvojne banke FBiH i izvršne direktorice za upravljanje rizicima doc. dr. sci. Mersiha Slipičević u intervjuu za „Avaz“ govorila je o novim mogućnostima za sve privrednike koje nude, o trenutnom stanju te o budućim planovima ove banke.

Koja su bitna dešavanja u Razvojnoj banci Federacije BiH?

- Banka je duži period bila u nekoj vrsti blokade. Nakon skoro devet mjeseci, održana je sjednica Nadzornog odbora RBFBiH. Kao v. d. izvršne direktorice za upravljanje rizicima, izražavam zadovoljstvo zbog te činjenice, jer je na taj način „deblokiran“ rad te institucije te je nama, kao Upravi, omogućeno da radimo u punom kapacitetu. Uprava kao kolegijalni organ, mora profesionalno, kompetentno i korektno odgovoriti na izazove koji već stoje pred njom.

Kakvo je trenutno stanje u Banci?

- Stanje u Banci je trenutno stabilno, ako mogu tako reći. Međutim, daleko je od onoga nivoa gdje bi trebala biti ova finansijska institucija. Žao mi je što moram konstatirati da je Banka "stara", način na koji je vođena nije bio prilagođen potrebama realnog sektora. Njoj su potrebni mladi, stručni kadrovi, koji mogu odgovoriti zadacima modernog razvojnog bankarstva, mora se otvoriti za one zbog kojih je i nastala, proizvođače novih vrijednosti. U međuvremenu, morat ćemo raditi na dodatnoj edukaciji uposlenika, prvenstveno onih koji su uposleni na tkz. front-funkciji.

Kako učiniti da banka poput Razvojne banke Federacije radi na principu, kako kažete, "modernog, razvojnog bankarstva“?

- Prvo treba napraviti paralelu između razvojnog bankarstva, generalno i razvojnog bankarstva u FBiH. Razvojno bankarstvo, generalno, je bankarstvo koje kroz specijalizovane finansijske i bankarske institucije treba da po povoljnijim uslovima u odnosu na komercijalne banke kreditira projekte od nacionalnog i razvojnog značaja. Ključna uloga je dugoročno osiguravanje povoljnijih uslova za finansirenje programa i projekata od kapitalnog značaja, koji predstavljaju neophodan uslov za brži privredni razvoj i napredak društva.

Kada je u pitanju Razvojna banka FBiH, njen cilj je poticanje razvoja privrede i ukupnog društvenog razvoja te poticanje održivog povratka na područje Federacije.

Razvojna banka MORA biti finansijska institucija od federalnog značaja, koja je primarno orijentisana na finansiranje dugoročnih kapitalnih projekata koji generišu pozitivne eksterne efekte i koje privatni kreditori ne finansiraju u dovoljnoj mjeri. To se, prije svega, odnosi na dugoročno finansiranje infrastrukturnih i drugih kapitalnih projekata po povoljnim uslovima te na kreditiranje tkz. tržišnih neuspjeha.

Činjenica je da se funkcionisanje i rad Razvojne banke Federacije BiH razlikuje od načina funkcionisanja razvojnih banaka okruženja. Radi se o banci entiteta, dok su u drugim zemljama te banke na državnom nivou. Drugo, razvojne banke okruženja i pozitivna iskustva iz istih nam govore da su one uistinu alat državnih projekata, odnosno jedan od bitnih instrumenata realizacije razvojnih ciljeva društva.

Da li je Razvojna banka FBiH kao takva potrebna Federaciji FBiH?

- Koliko je razvojno bankarstvo potrebno, najbolje govori činjenica da najrazvijenije zemlje Evrope posjeduju razvojne banke. Onda nije uopšte upitno da li Federacija BiH, koja je, nažalost, po brojnim parametrima na zadnjem mjestu u Evropi, treba da ima ovakvu jednu instituciju. Odnosno, realnije je pitanje da li je ona kapacitetski dovoljno jaka da odgovori izazovima pred kojma se nalazi Federacija BiH.

Kakvo ste stanje zatekli u banci?

- Istina je da sam po imenovanju za v. d. člana Uprave Banke, na poziciji v. d. izvršne direktorice za upravljanje rizicima, zatekla Banku bez dovoljno razvojnih projekata. Činjenica je da su u malo daljoj prošlosti isti postojali.

Smatram da Razvojna banka FBiH treba većinu svog poslovanja raditi kroz razvojne projekte, a takva vrsta projekata se ostvaruje u saradnji s Vladom FBiH te resornim ministarstvima, kako s federalnog, tako i kantonalnog, sve do općinskog nivoa.

Znate, u Banci još postoji mišljenje da posao sam dolazi, međutim situacija s terena daje upravo suprotnu sliku. Niko iz tih ministarstva, fondova neće doći sam u RBFBiH, nego njena Uprava treba da poduzme konkretne poteze i u tom smislu sam ja krenula u tu vrstu aktivnosti, još prije nekoliko mjeseci.

Naglašavam da se ovakav vid saradnje može raditi i s gradovima i općinama, jer Banka ima kreditnu liniju za finansiranje investicija lokalnog razvoja, a prije svega za gradnju poslovnih zona za općine i kantone, koja je prepoznata kao veoma interesantna i gdje već imamo pozitivna iskustva, ali i to nije dovoljno iskorišteno. Stoga pozivam sve lokalne institucije na direktnu saradnju s Bankom, bilo na temu finansiranja lokalnog razvoja, bilo na temu subvenciranja kamatna/dijela kamata, a koju mogu direktno raditi sa Bankom po najpovoljnijim uslovima.

Šta je urađeno u međuvremenu u Banci?

- Činjenica je da dugo nije ništa rađeno na modernizaciji kreditnih linija. Sada su poduzete i još se poduzimaju aktivnosti na poboljšanju postojećih kreditnih linija tako da bi Razvojna banka FBiH u narednom periodu mogla biti interesantna, naročito malim i srednjim preduzećima, što bi bio jedan od naših krajnjih ciljeva.

Možete li nam reći nešto više o aktivnostima koje su za rezultat imale dogovorenu saradnju sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva?

- U protekla tri mjeseca sam imala više konkretnih sastanaka s Udruženjem poljoprivrednika Federacije BiH, u saradnji sa Seljačkim savezom FBiH, gdje su oni pokazali interes o mogućem uključivanju Razvojne banke FBiH, a sve u cilju unapređenja razvoja poljoprivredne i prehrambene industrije.

Održano je više sastanaka na kojima su nam prezentirali njihove realne probleme sa kojima se bore već dugi niz godina. Neki od njih su isplate dugovanja iz prethodnog perioda na bazi osnovanih zahtjeva, stvaranje preduslova za prioritetnu i redovnu isplatu poticaja, osiguranje uvođenja povoljnije porezne osnovice za zaposlene u poljoprivredi, osiguranje uslova za lakši pristup kreditima za poljoprivrednike u Federaciji BiH sa povoljnijom kamatnom stopom te dužim rokom otplate.

Stoga sam s aspekta bankarske struke i razvojnog bankarstva, a u skladu s važećim zakonskim propisima i drugim aktima koji regulišu rad Banke, dala prijedloge u kom pravcu možemo ići kada je u pitanju naša saradnja, jer za uspješan poljoprivredni i prehrambeni sektor neophodan je visok stepen saradnje i partnerstva svih učesnika, odnosno krajnjih korisnika, Razvojne banke FBiH te vlada, odnosno njihovih ministarstava na svim nivoima.

Naravno, mora se voditi računa da se Razvojna banka FBiH u navedenu problematiku  može uključiti samo u okviru svojih nadležnosti, odnosno svojih kapacitetskih mogućnosti, koji su u skladu s opštim strateškim ciljevima Federacije, sve s namjerom poticanja razvoja privrede, odnosno finansiranja unapređenja poljoprivredne proizvodnje te finansiranja ruralnog razvoja.

U konkretnom slučaju, Vaši prijedlozi su bili...? 

- Predočila sam im da se s Razvojnom bankom FBiH može raditi na više načina, ali sam i istaknula činjenicu da je poljoprivreda kao industrijska grana po svojoj naravi i bankarskoj industriji veoma rizična. Ipak, upoznala sam ih sa pozitivnim iskustvima iz okruženja razvojnog bankarstva, a koja smatram da treba slijediti, i time podržavati poljoprivredu, a sve uz jaku volju i podršku resornog ministarstva, a u konačnici i Vlade FBiH.

Nakon toga sam inicirala sastanak s resornim ministrom FMPViŠ, gdje je razgovarano na ovu temu. Rezultat toga je dogovorena buduća saradnja ove dvije institucije te formiranje specijalnih kreditnih linija za potrebe poljoprivrednika FBiH. Jedna od tih je i kreiranje kreditne linije za finansiranje poljoprivredne proizvodnje uz grant sredstva Ministarstva. Trenutno čekamo na odobrenje kreditne linije od strane Nadzornog odbora, koji bi, po mojim saznanjima, uskoro trebao zadsjedati. Iskreno se nadam da će prepoznati dobrobit ove kreditne linije te istu odobriti. Nakon ovoga, ići ćemo sa prijedlogom za još dvije nove izuzetno povoljne kreditne linije, koje će biti formirane od strane ministarstva i RBFBiH. Naglašavam da smo kao Banka naišli na razumijevanje kod resornog ministra Šemsudina Dedića, koji je pokazao spremnost za realizaciju predloženih ideja.

Da li ste ostvarili još neke značajne kontakte?

- Naravno. Zahvaljujem na ovom pitanju i želim naglasiti da sam vodila razgovor sa uvaženom ministricom Editom Đapo, kada smo zaključili da postoji obostrano interesovanje za buduću saradnju. Turizam je grana koja ima kontinuiran rast iz godine u godinu te u njega treba ulagati i zato je intencija da se s ovim ministarstvom uskoro kreiraju zajednički razvojni projekti.

Također sam obavila razgovor i održani su zvanični sastanci na temu moguće zajedničke saradnje i s Federalnim fondom za zaštitu okoliša, gdje su, također, prepoznati zajednički interesi i gdje očekujemo značajnu saradnju.

Da li ste optimista?

- Svakako sam optimistična u pogledu buduće saradnje imajući u vidu veoma pozitivno iskustvo u realizaciji zajedničkih razvojnih projekata koji su se odnosili prvenstveno na kreditiranje krajnjih korisnika uz subvenciju kamata/grantove/vlastito učešće. S aspekta kapaciteta, ljudskih resursa i volje, preporučila sam da se Razvojna banka FBiH uključi u ove procese za buduću saradnju, ali sam se i lično, kao bankar s aspekta struke, stavila na dispoziciju, jer od te saradnje bi imali korist proizvođači novih vrijednosti, ali i sama Federacija u konačnici.

Veoma je važno da poljoprivrednici znaju da je Razvojna banka FBiH i njihova banka i da ih shvatamo kao ozbiljnog sagovornika i partnera u nekim budućim razvojnim procesima. Ova poruka važi i za sve ostale proizvođače nove vrijednosti u FBiH, prije svega zato što je kapital Banke kao osnovni izvor finansiranja u vlasništvu Federacije BiH, a s druge strane Banka mora ostvarivati zakonom definisane ciljeve.

Kako vidite banku u budućnosti?

- Budući da se radi na izradi Razvojne strategije Federacije BiH 2021-2027. godinu te analizirajući i aktivno učestvujući u podstrateškim grupama, evidentno je da se u svim ciljevima spominje Razvojna banka FBiH i njena uloga pa će u tom smislu trebati raditi na povećanju kapaciteta RBFBiH i kadrovskom jačanju. Razvojna banka FBiH mora biti spremna odgovoriti svim zadacima te ulozi koja će joj biti predviđena u strateškom razvoju FBiH.

Samo se na takav način može računati na jaku i kompetentnu Razvojnu banku. Banci treba popraviti reputaciju i imidž na način uključivanja u navedene aktivnosti tako da na nju mogu računati kako Vlada FBiH, tako i privrednici.

Moramo intenzivirati saradnju sa Svjetskom bankom i raditi na novom Zakonu o RBFBiH s jedne strane i na novim kvalitetnim izvorima finansiranja s druge strane. Predstavnici Svjetske banke pokazali su interes da se uključe u ove procese i moramo iskoristiti takvu priliku.

Ponuda Banke mora imati razvojni karakter, ali će se morati uključiti i Vlada FBiH, a u vezi s formiranjem garantnih fondova za finansiranje strateških djelatnosti, kao što je namjenska industrija, te onih proizvođača koji nemaju svoje mjesto u poslovnim bankama. Moramo iznaći mogućnosti kreditiranja mladih i start up biznisa.

Dodala bih da su za Banku veoma važni i izvoznici, jer bez izvoza nema ni razvoja. I u tom dijelu se možemo pohvaliti na korekciji postojećih kreditnih linija i usvajanju novih specijalnih kreditnih linija za izvoznike, a koje bi uskoro trebale biti operativne.

Da li je to realno?

- Budući da u Banci imamo uposlenike s dugogodišnjim bankarskim iskustvom, ali i s iskustvom u realnom sektoru, smatram da i uz njihovo nesebično zalaganje, ove ideje o korekciji poslovanja na način povezivanja s određenim ministarstvima i drugim institucijama mogu dati pozitivan rezultat, kako za Banku, tako i za realni sektor.

Vaša vizija?

- Moja vizija je optimistična, naročito uključenjem Razvojne banke FBiH u Strategiju razvoja Federacije, jer bi se tako na pravi način mogla prepoznati i ostvariti njena razvojna uloga, kao jednog od osnovnih alata finansijske politike Vlade FBiH.

I, na kraju, moram naglasiti da se Razvojna banka FBiH mora postaviti kao banka svih građana s kojima želimo ozbiljno razgovarati te kreirati partnerske dogovore. Kao profesionalac, maksimalno ću se zalagati za interese građana, ali i politike koju predstavljam. Programski ciljevi politika koju provodimo u SBB-u, na čelu s gospodinom Radončićem, nisu samo olako napisani akti, to su stvarne i nove vrijednosti, koje imaju za cilj da rasterete privrednike, koji su sve više opterećeni nametima te da im osiguramo lakši i povoljniji pristup kreditnim sredstvima kako bi se stvorio zdraviji i bolji poslovni ambijent u cijeloj Bosni i Hercegovini.