Bosna i Hercegovina je kao i ostale države na prostoru bivše Jugoslavije prekrivena najvećim prirodnim bogatstvom, šumama. Međutim, kako tvrde bh. stručnjaci, ilegalna sječa šuma je jedan od glavnih problema s kojima se susreće naša zemlja, a posljedice osjećamo već sada, kada se gušimo u smogu i zagađenom zraku.
Nesavjesnim ponašanjem prema šumama nastaju, ne samo materijalne štete, nego i ekološke, sigurnosne i zdravstvene opasnosti. Niko nema tačnih podataka koliko se u BiH godišnje šume „ukrade“, no, nije teško pretpostaviti da se radi o hiljadama kubika.
Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić za „Avaz“ ističe kako je glavni problem što u Federaciji BiH nije donesen zakon o šumama, koji bi za kratko vrijeme riješio problem.
- To je politički problem. Ilegalne sječe samo pokazuju koliko je država, kao vlasnik šume, neodgovorna prema svom najvažnijem prirodnom resursu. Ilegalne sječe se mogu spriječiti u roku od tri dana. Zna se gdje, ko i kako siječe. Lako je sve riješiti - istakao je Dautbašić.
Eko-aktivisti, također, nemaju precizne podatke o razmjerama štete koja nastaje krađom šume, ali nemaju dileme da se njom u BiH loše gospodari.
Anes Podić iz Udruženja građana „Eko-akcija“ za „Avaz“ pojašnjava da se više od dvije trećine stanovništva u BiH snabdijeva drvima.
- Ove godine porasla je cijena ogrjeva, negdje je i vladala nestašica. Mi imamo podatke da se godišnje ukrade oko dva miliona kubnih metara - istakao je Podić.
Stručnjaci pojašnjavaju da su balkanske šume još velike i bogate, ali da im prijeti nestanak. Zato će se, prognoziraju, sve češće događati poplave, pokretati klizišta, a sve manje proizvoditi kisik.
Godinama traju dogovaranja ko će upravljati šumskim resursima, a ko i koliko od njih ubirati prihoda.
Za to vrijeme država gubi milione, krade se samostalno, organizirano, po planu i uglavnom neplanski.
Dok se neki bogate na krađi šume, jer zakona praktično i nema, drugi, poput demobiliziranog borca Fikreta Dedića iz Bužima, završe u zatvoru zbog tri metra drva.