Globalne klimatske promjene mogle bi već ove godine donijeti dosta problema u snabdijevanju pitkom vodom u BiH. Stručnjaci trvde da je prošla jesen, praktično, prošla bez padavina, a loša hidrološka situacija iz 2019. prenijela se i na januar ove godine.
Rezerve vode u živim izvorima i nivo podzemnih voda su zbog nedostatka kiše i snijega u drastičnom opadanju.
Geolog Osman Čajić ima bogato iskustvo rada u vodoprivredi.
- Ne pamtim ovako dug period bez padavina. Dovoljno je otići do neke od naših rijeka pa vidjeti nivo vode ispod svih granica. To pokazuje da na zemlji i u zemlji nema dovoljnih rezervi vode. Ne bude li dubokog snijega do kraja zime ili proljetnih kiša, hidrološko stanje moglo bi se i pogoršati, pa bi se u tom slučaju mogla očekivati velika suša i nestašica pitke vode - kaže Čajić.
Šefica Sektora hidrologije Federalnog hidrometeorološkog zavoda Eseda Kupusović potvrdila je da je hidrološka 2019. godina bila dosta loša.
- Svjedoci smo da se sušni period iz jedne hidrološke godine prenio u drugu. Izostale su padavine iz novembra i decembra, pa evo i u januaru. To je uslovilo niske vodostaje površinskih voda, rijeka, ali će se se svakako odraziti na nizak nivo podzemnih voda - istakla je Kupusović.
U mnogim ruralnim naseljima već se osjeća nedostatak pitke vode. Iz gračaničkog „Vodovoda“, koji pitkom vodom snabdijeva grad i naselje Pribavu, redukcije vode nije bilo 15 godina. Nadaju se da će takvo stanje održati.
Tehnički rukovodilac u „Vodovodu“ Jasmin Mulavdić ističe da se generalno osjeti da pada izdašnost prirodnih izvora, a pada i nivo vode u podzemnim bunarima.