Komisije za granice BiH i Srbije već deset godina nisu sjele za pregovarački sto uprkos najavama da će zajednički sastanak biti organiziran koncem prošle godine.
Željko Obradović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za granice BiH, u razgovoru za „Avaz“ ističe da su inicirali sastanak s Komisijom za granice Srbije, ali da s druge strane nisu dobile nikakav odgovor.
- Imali smo načelan dogovor o organizaciji zajedničkog sastanka u septembru prošle godine. Mi smo dostavili i određene materijale, ali nikad nismo dobili odgovor. Što se tiče nas, mi smo spremni za razgovore i smatram kako bi bilo dobro da se to i dogodi - kaže Obradović.
On dodaje i da je predsjednik srbijanske Komisije o razgraničenju Veljko Odalović insistirao na razgovoru sa bh. predstavnicima i isticao da je dogovor moguć. Međutim, ostao je nijem na zvanične prijedloge o organiziranju zajedničkih sastanaka.
Što se tiče granice između BiH i Srbije, ona je identificirana na dan međunarodnog priznanja naše države. U običnim razgovorima zna se reći da je granica srednji tok rijeke Drine, ali granice se, prema važećim svjetskim normama, definiraju spram određenih koordinata.
Srbijanska komisija o razgraničenju definirala je za njih četiri sporne tačke, i to na područjima oko hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta te na pruzi Beograd - Bar.
- Imamo materijale i, napominjem, dobro bi bilo da poslije deset godina ponovo sjednemo za pregovarački sto i otklonimo dileme, ako je to moguće - navodi Obradović.
Komisija za granice BiH nije javno obznanila ima li jasno definirane ciljeve. Pogotovo kada je riječ o rijeci Drini na području Janje i Bijeljine.
Izgradnjom Hidrocentrale Zvornik, naime, došlo je do promjene korita rijeke Drine na način da je bosanskohercegovačka zemlja u okolici Janje ostala u Srbiji, a srbijanska zemlja u okolici Badovinaca u BiH.
Riječ je, dakle, o neprikosnovenom pravu na privatno vlasništvo, ali se moraju napraviti olakšice za građane BiH i Srbije kako bi neometano mogli koristiti svoje zemljište.
Granica između BiH i Srbije zapisnički je konstatirana i identificirana još 2003. godine. Ako komisije o granicama postignu konačan dogovor, posljednju riječ imaju državni parlamenti koji sporazum o granici moraju ratificirati.
Srbija insistira na tome da četiri sporne tačke budu uređene posebnim sporazum, tako da Srbija i dalje upravlja hidrocentralama Zvornik i Bajina Bašta.