Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija uveo je brojne promjene u protekle tri decenije. Upotreba informacione tehnologije otvorila je ogroman prostor za različite zloupotrebe, od manjih društveno neprihvatljivih ponašanja do najtežih krivičnih djela.

Tačan broj djece koja su doživjela seksualnu eksploataciju ili zlostavljanje nije poznat. Registrirani slučajevi čine samo "vrh ledenog brijega" u poređenju sa stvarnim brojem neotkrivenih slučajeva. Kada se otkriju novi slučajevi, prioritet se daje zaštiti najboljeg interesa djeteta/žrtve, što obično zahtijeva isključenje javnosti, tako da građani mogu steći pogrešan dojam da u BiH nema seksualne eksploatacije i zlostavljanja u internet-okruženju.

Naprotiv, rezultati studija provedenih u BiH ukazuju na to da se djeca suočavaju s ozbiljnim problemima u digitalnom okruženju. Studija provedena na reprezentativnom uzorku djece u BiH u dobi od 12 do 16 godina pokazala je da je svako sedmo dijete doživjelo neki oblik nasilja u digitalnom okruženju.

Prema tvrdnjama djece, ti problemi su izuzetno teški za njih, a ponekad su čak veći od nasilja u stvarnom svijetu, iako odrasli ne obraćaju dovoljno pažnju na njih i često potcjenjuju te probleme.

Djeca pristupaju internetu s različitih uređaja, obično s mobilnih telefona. Većina nije svjesna potencijalnih rizika i ne zna kako se zaštititi u internetskom okruženju. Često dijele svoje i tuđe lične podatke.

Oni koji bi trebali pružati sigurnost djeci, prvenstveno njihovi roditelji i nastavnici, u pravilu ne posjeduju dovoljno znanja o rizicima u digitalnom okruženju. Neupućenost roditelja u ovu problematiku ugrožava njihovu kontrolu nad aktivnostima djece na internetu.

Sigurnost na internetu, također, nije dio nijednog nastavnog programa, tako da se o toj temi rijetko razgovara u školama. Sve to pokazuje da su djeca u BiH veoma ranjiva dok su na internetu.