BLOG

Johan Satler: "Dobro jutro, Sarajevo"; "Ambasadore, uopće nije dobro"

Prioriteti su brojni, bez promjene nema ni napretka

Johan Satler. Avaz

Avaz.ba

6.3.2020

Ambasador EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) u najnovijem blogu poručio je da bez promjene nema ni napretka, naglasivši da se promjene moraju desiti brzo te da se vrijeme mjeri u mjesecima. Istakao je kako naša zemlja ima ogroman potencijal te upozorio da je previše ljudi već otišlo iz Bosne i Hercegovine.

Njegov blog prenosimo u cijelosti: 

„Dobro jutro, Sarajevo“, oglasio sam se entuzijastično na Twitteru, uživajući u prekrasnom subotnjem jutru. Svježi zrak i sunce. Sarajevo u punoj rezoluciji.

„Ambasadore, uopće nije dobro. Građani su uplašeni; osjetim to u zraku“, odgovara mi jedan tviteraš.

Premda je Bosna i Hercegovina prešla dugačak put od rata do mira, ovo nije prvi put da čujem ovakve zabrinutosti.

Ova zemlja ima ogroman potencijal, a ono što joj nedostaje je ozbiljna i obuhvatna politička posvećenost rješavanju svakodnevnih problema građana. Jednako kao i građani zemalja članica EU, ljudi ovdje žele uživati ​​u prilikama koje pružaju dobra radna mjesta, kvalitetno obrazovanje i zdravstvo, dobre penzije i funkcionalni sistem vladavine prava.

U potrazi za ovim osnovnim stvarima, previše ljudi je već otišlo iz Bosne i Hercegovine. Previše njih razmišlja da ode. Nisu motivirani samo nedostatkom prilika za zaposlenje, već možda još i više stalnom ekonomskom i političkom nesigurnošću koja otežava život. Nedostaci u upravljanju nadmašili su prilike u svijesti i u životima ljudi. Domaći političari si ne mogu priuštiti zanemarivanje činjenice da se stanovništvo u BiH naglo smanjuje.

Ne mora biti ovako!

Prije par sedmica bio sam domaćin zajedničkog sastanka u Bijeljini s predstavnicima Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada. Pridružilo nam se još nekoliko ambasadora i kolega iz međunarodnih finansijskih institucija kako bismo pomogli domaćim predstavnicima da predvode socioekonomske reforme u BiH. 

Ove aktivnosti dolaze u vrijeme kada je Evropska komisija predložila novu metodologiju proširenja s jakim naglaskom na ekonomiji, zajedno s planovima za povećanje finansiranja za one zemlje koje postižu napredak i unapređuju kvalitetu života svojih građana na tom putu. 

Domaće vlasti BiH su se obavezale unaprijediti provedbu socioekonomskih reformi, dok su se EU i druge međunarodne institucije obavezale podržati ovaj proces. Usaglašen je popis aktivnosti u oblastima ekonomskog upravljanja, obrazovanja, energetike, okoliša i drugih oblasti. 

Moje uzbuđenje zbog ovakvog pozitivnog ishoda bilo je kratkog daha. Dok smo razgovarali o reformama i budućnosti, u zemlji se javila još jedna u nizu političkih kriza. U svjetlu ovih zbivanja. ukupni ton naših diskusija očekivano je bio puno tmurniji. 

Nisam mogao a da se ne zapitam:
Hoće li se reforme ponovo odgoditi? 

Kad god govorim o reformama u ovoj zemlji imam na umu uslove u kojima građani žive. Stvari se moraju mijenjati. I to brzo. Vrijeme se mjeri u mjesecima, a ne godinama.


66 prioriteta

Prioriteti su brojni, ali popis inicijalnih 66 kratkoročnih prioriteta koji proizlaze iz Mišljenja Evropske komisije dobra su polazna osnova.

Svaki od ovih prioriteta je izvodljiv. Očekuje se da će oni u suštini pozitivno utjecati na živote običnih ljudi širom Bosne i Hercegovine koji imaju malo ili nimalo moći ili privilegija, kao i na biznise koji su pokretači ekonomije u ovoj zemlji.

Na primjer, jedan od prioriteta glasi: „uvesti jedinstvenu minimalnu stopu porodiljskih naknada u cijeloj zemlji, počevši od usklađivanja definicija porodiljskog odsustva za oba roditelja, odnosno roditeljskog dopusta.“ Nijedna žena u ovoj zemlji nikada ne bi trebala morati birati između zaposlenja i trudnoće iz straha da neće moći zarađivati da bi se pobrinula za svoju porodicu. Nijedan muškarac ne bi trebao biti spriječen da koristi roditeljsko odsustvo kako bi se brinuo o svom djetetu. 

Također smo razgovarali i o unapređenju upravljanjem javnim preduzećima što je neophodno za potencijalni rast i kako bi se zaustavila praksa dodatnog opterećenja na ionako ograničene finansijske resurse vlada. Restrukturiranje ovih kompanija i uvođenje otvorenog natjecanja sa privatnim sektorom rezultiralo bi manjim cijenama i kvalitetnijim uslugama koje se pružaju građanima. Međunarodni aerodrom Sarajevo je jedan takav primjer; BiH građani očekuju više veza, bolju uslugu i konkurentnije cijene karata. 

Vrijedi truda

Zvuči kao da ističem očigledno, ali ovih 66 mjera, objedinjenih sa socioekonomskim reformama koje su entitetske vlade usvojile prošle godine i koje je Vijeće ministara odobrilo u januaru 2020. godine, predstavlja popis stvari koje se očigledno moraju hitno rješavati. Niko ovdje ne izmišlja toplu vodu. Ono što je sada potrebno jeste spremnost da se opredjeljenja pretoče u konkretno djelovanje.

Zašto bi građani BiH morali čekati? 

Nakon sastanka u Bijeljini, imao sam intervju za BN TV. 

„Mislite li da će BiH trebati 100 godina da uđe u EU?“ – ozbiljno me je upitala novinarka, izrazivši frustraciju koju možda mnogi dijele s njom. 

Ne, ja to zaista ne mislim. 

Ova zemlja nije crna rupa u Evropi. Nije izgubljen slučaj. Ljudi su moguće umorni od slušanja o svim potrebnim reformama ili se osjećaju zatrpanima tolikim problemima. Da, mnogo ih je, ali je isto tako i puno rješenja. 

Proces pristupanja EU podrazumijeva transformaciju društva tako da ono postane stabilno, pravedno i sigurno za sve. To je ono što je bitno i zbog čega ću se nastaviti zalagati i vraćati se reformama sve dok zajedno ne uspijemo promijeniti stvari na bolje za sve u zemlji. Sve dok Bosna i Hercegovina ne postane spremna za EU. 

Definitivno vrijedi truda.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.