Svjetski dan močvara, koji se obilježava 2. februara, i ove godine je u BiH protekao u znaku dramatičnog apela - da Livanjskom polju, Hutovom blatu i Bardači, koje štiti Ramsarska konvencija, prijeti nestanak! Radi se o područjima koja su, kako su to iznijeli iz Svjetskog fonda za očuvanje prirode (WWF), posljednjih 20 godina značajno degradirana, pogotovo Hutovo blato i Livanjsko polje, koja nestaju pod pritiskom razvoja hidroelektrana i zahvata na njihovim vodotocima.

Obaveza zaštite

Iako je 2015. godine predstavljen Akcijski plan za revitalizaciju Hutovog blata, kojim je upućen jasan poziv „Elektroprivredi HZHB“, „Elektroprivredi RS“, ali i elektroprivrednom preduzeću Republike Hrvatske, da pokažu dobru volju i da pomognu kako bi bila spašena preostala močvarna staništa ovog jedinstvenog submediteranskog područja, to se nije dogodilo.

Štaviše, posljedice izgradnje i rada hidroenergetskog sistema na rijeci Trebišnjici sve su pogubnije za Hutovo blato, a situacija nije puno bolja ni kada je riječ o Livanjskom polju.

- Naša predviđanja su da će, ako se stanje ne popravi, Hutovo blato nestati u potpunosti za 30 godina! Dakle, država se prema Hutovom blatu odnosi krajnje neprimjereno, a govorimo o Parku prirode. Potpisnici smo Deklaracije i imamo obavezu štititi to područje. Međutim, to je deklarativno, jer suštinski se ništa ne događa, zapravo, upravo se radi suprotno, jer stanje je, najblaže rečeno, katastrofalno. Plan za revitalizaciju postoji, novac nije problem, jer bi za period trajanja plana od pet godina trebalo izdvojiti pet miliona KM, dakle, milion na godišnjoj razini, ali, očito nema volje za to. Nažalost, vlasti u kontinuitetu propuštaju djelovati na tome da zaustave degradaciju ovih područja i dopuštaju nastavljanje procesa koji su do toga doveli - kazao nam je Zoran Mateljak, koordinator WWF-a za BiH.

Također, on je ukazao na to da vlažna staništa igraju bitnu ulogu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

- Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta, a bitna tresetišta su, uglavnom, vezana za određene zone po dnu krških polja, među kojima su najpoznatija upravo Livanjsko polje i Hutovo blato, kao i lokaliteti u zoni močvare Bardača - naveo je Mateljak.

Raznolike vrste

Park prirode Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope te je izuzetno bogato raznolikim životinjskim i biljnim vrstama, od kojih su pojedine i endemske.  

Livanjsko polje je kombinacija močvara izvanredne vrijednosti, važnog staništa za ptice, te tresetišta i livada, u kojima su nastanjene endemske i rijetke vrste.

Močvara Bardača je kompleks 11 jezera smještenih između rijeka Save i Vrbas, sjeveroistočno od Banje Luke. Taj rezervat je dom za više od 100 različitih vrsta ptica.

Zadaće Ramsarske konvencije

Zemlje pristupnice Ramsarske konvencije su se obavezale da će provoditi tri glavne zadaće Konvencije:

- da će odrediti odgovarajuća močvarna staništa kako bi bila upisana na Popis močvara od međunarodne važnosti - i da će osigurati djelotvorno upravljanje tim područjima;

- da će kroz pravilnu upotrebu zemljišta na državnoj razini, odgovarajuće zakonodavstvo, akcije rukovodstva i edukacije javnosti, raditi prema postizanju mudre upotrebe svih močvara;

- da će sarađivati na internacionalnoj razini po pitanju graničnih močvarnih područja, zajedničkih močvarnih područja, zajedničkih vrsta i po pitanju razvijanja projekata koji mogu utjecati na močvare.

U Hutovom blatu su najviše ugrožene endemske vrste riba, koje pomalo gube izvorišta, a značajno je opala i populacija ptica.

Prema posljednjem istraživanju, od 253 vrste ptica koje su evidentirane u Hutovom blatu prije izgradnje hidroelektrane utvrđeno je postojanje 163. Također, značajno je smanjen i broj riba, samo jegulja manje je za oko 80 posto. S druge strane, u vodama Hutovog blata se pojavila štuka, poznata kao grabežljivac među ribama. Njeno prisustvo je uočeno za vrijeme velikih poplava 2011. godine.

Livanjsko polje, površine 45.868 hektara, sadrži impresivnu mrežu površinskih i podzemnih tokova, uključujući rijeke, izvore, ponore i jezera. Najveće je plavno područje u Bosni i Hercegovini sa značajnom populacijom rijetkih ptica, uključujući populacije: eje livadarke (Circus pygargus), orla kliktaša (Aqiula pomarina), crvenonoge prutke (Tringa totanus), šljuke (Gallinago gallinago) i bukavaca (Botaurus stellaris). Livanjsko polje je, također, od izuzetne međunarodne važnosti za kosca (Crex crex). Prijetnje bogatstvima Livanjskog polja su neprikladno korištenje zemljišta i upravljanja vodama. Nove, planirane prijetnje uključuju isušivanje plavnih područja prikupljanjem i zadržavanjem voda u bazenima ili njihovim transferom putem umjetnih kanala i tunela, što može dovesti u opasnost tradicionalne privredne aktivnosti koje se većinom odnose na uzgoj stoke i proizvodnju sira.

U tri navrata 2010., 2015. i 2017. godine, veliki požari su skoro poharali Hutovo blato. Iako se iznosilo da su požari podmetnuti, policijska istraga ni u jednom slučaju nije dala rezultate.

ČUVAJMO

Naš okoliš i zbog naše djece.