Vodopad Skakavac je visine 98 metara i smješten je u pejzažu izuzetne ljepote. Na osnovu provedenih istraživanja te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i vremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifične ortografije, geoloških i hidroloških vrijednosti, visokog stepena biološke raznolikosti, endemičnosti i reliktnosti vrsta biljaka, gljiva i životinja, izrađena su dva elaborata.
I to "Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac", čiji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu u februaru 2001. godine, i "Separat zaštite šireg prostornog obuhvata Skakavac", a nosilac izrade je Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u junu 2001.
Elaborati su bili osnova za donošenje Odluke o proglašenju šireg područja vodopada Skakavac spomenikom prirode, odnosno njegovog uključenja u treću kategoriju zaštićenih područja, koje je uz uvažavanje kriterija IUCN–a, kao i po kategorizaciji zaštićenih područja utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode FBiH, ustanovljeno u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih obilježja. Odluka o proglašenju šireg područja vodopada Skakavac spomenikom prirode donesena je na sjednici Skupštine KS 25. aprila 2002.
- Do spomenika prirode Skakavac može se automobilom doći iz centra grada pravcem prema dvorani Zetra, pa zatim produžiti do naselja Nahorevo. Moguć je dolazak do rampe na ulazu na područje odakle se do vodopada pješači oko jedan kilometar. Broj mjesta za parkiranje je ograničen. Do područja se može doći i minibusom koji polazi iz ulice Sutjeska kod Druge gimnazije i vozi do Nahoreva. Polazak je otprilike svakih sat. Od posljednje stanice do granice zaštićenog područja pješači se oko četiri kilometra. Od ulaska na područje pa do vodopada pješači se još toliko – rekao je Osman Delić, direktor Javne ustanove za zaštićena prirodna područja KS.
Područje Skakavca opremljeno je planinskim mobilijarom za boravak u prirodi, odmor i relaksaciju cijele porodice. Pruža izvanredne uvjete za planinarenje, brdski biciklizam i razne vrste ekstremnih sportova.
Na ovom prostoru konstatirano je oko 1.500 viših biljaka, kao i visok procent vrsta endemičnog karaktera. Navedeno je oko 100 vrsta dinarskog, 120 vrsta balkanskog, 40 vrsta jugoistočnoevropskog rasprostranjenja.
Također je potvrđeno prisustvo niza interesantnih i rijetkih vrsta biljaka koje imaju značajnu ekološku, fitocenološku i biljnogeografsku dijagnostičku vrijednost.
Na izražajnim nagibima terena, na plitkim karbonatnim tlima, u blizini vodopada razvijene su termofilne šume i šikare crnog graba i jesenje šašike.
Od glavnih vrsta divljači koje obitavaju na ovom prostoru su srna, divlja svinja, medvjed, zec, lještarka, vuk, lisica, divlja mačka, jazavac, kuna te brojne vrste ptica od kojih pojedine, na osnovu prijedloga Crvene liste ugroženih ptica BiH, ulaze u kategoriju ugroženih vrsta.
Područje je i s hidrološkog aspekta vrlo specifično po brojnim izvorima, potocima, manjim rječicama i ponorima. Hidrografsku okosnicu cijelog područja čini Perački potok, čija dolina dijeli obuhvat na dva dijela.
našu okolinu i zbog naše djece.