Nacionalni park Una, zbog svoje lokacije i sadržaja, izuzetno je važan za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini. Osim prirodnih ljepota, ovaj prostor ima i kulturno-historijsku vrijednost, jer obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, kao i ostacima srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura.
Tako Nacionalni park Una postaje sve više prepoznatljiv od ključnih učesnika u procesu njegovog razvoja te ga rezultati koje bilježi i cjelokupan turističko-ugostiteljski sektor svrstavaju među najbitnije kako prirodne tako i ekonomske resurse ovog dijela Federacije BiH.
Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, uglavnom na području općine Bihać, te u manjoj mjeri u općini Bosanski Petrovac i Drvaru.
Proteže se uz granicu s Hrvatskom, a udaljen je svega tridesetak kilometara od Nacionalnog parka Plitvička jezera i 115 kilometara od Jadranskog mora.
Ovo područje, kako navode iz Javnog preduzeća Nacionalni park Una, predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope, vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti.
- Vizija zaštite Une na području proglašenog Nacionalnog parka stvarala se kroz desetljeća, kao odgovor lokalnog stanovništva, koje je oduvijek bilo svjesno vrijednosti prostora u kojem živi, na prijetnje narušavanju njegovih temeljnih prirodnih osobitosti - kažu u ovom preduzeću.
Donošenjem Zakona o Nacionalnom parku Una 2008. godine, štiti se prostor ukupne veličine od 19.800 hektara koji je administrativno pod teritorijom Grada Bihaća, a jedan manji neznatan dio je na području općine Drvar.
Nacionalni park Una krasi Štrbački buk sa spektakularnim vodopadom, visokim 24,5 metara. Početkom 20. stoljeća obale ovog vodopada krasili su brojni unski mlinovi koji podsjećaju na sojenice, nastambe prahistorijskog plemena Japodi.
Uzvodno od Štrbačkog buka, 24 kilometra u pravcu Kulen-Vakufa, nalaze se Martinbrodski slapovi koji predstavljaju najveći kompleks slapova na rijeci Uni.
Pored Milančevog buka, u Martinbrodu možete vidjeti mnoštvo drugih slapova, kaskada i bazena koji se prostiru kroz naselje do ušća rječice Unac u Unu.
Dužina ovog površinski najvećeg kompleksa slapova u Nacionalnom parku je 800 metara s ukupnom visinskom razlikom od 54 metra.
Tu su i Kulen-Vakuf, najveće naseljeno mjesto ovog parka, s džamijom sultana Ahmeda I iz 17. stoljeća, Dvoslap i Troslap na Lohovu, šest džamija, tri crkve, manastir Rmanj, stari srednjovjekovni i osmanski bedemi Ostrovice, Havale, Orašca, Kliševića kule...
U ovom prekrasnom rezervatu prirode odranije su razvijene sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi, i to rafting, kajak i ribolov, a sve više se daje na značaju biciklizma i planinarenja.
U realizaciji brojnih projekata u Nacionalnom parku Una značajnu podršku dao je Federalni fond za zaštitu okoliša.
Legenda kaže kako su stari Rimljani, ratnici koji su kroz mnoga vojevanja i osvajanja nekako ogrubjeli i izgubili smisao za lijepo, izbivši na obale rijeke Une, ostali zapanjeni ljepotom kakvu nigdje nisu sreli. Gutali su očima neviđenu smaragdnozelenu boju vode, slapove kao iz bajke, živopisne i netaknute obale, okolne pejzaže kakvima nema ravnih. Jedan od njih, fasciniran prizorom, uzviknuo je „Una!“ („Jedna!", odnosno „Jedina!“).
Našu okolinu i zbog naše djece
