Toplo i vlažno vrijeme povezano je sa sporijim širenjem novog koronavirusa, navodi se u studiji američkih naučnika sa "Massachusetts Institute of Technologyja" (MIT). To je, nakon studije kineskih naučnika, drugo istraživanje u posljednjih nekoliko dana koje ukazuje da više temperature i viši nivo vlage ne pogoduju SARS-CoV-2, baš kao i ostalim respiratornim virusima, uključujući one koji uzrokuju gripu.

Hladnije države imaju mnogo više stope rasta zaraze

U novoj studiji naučnici, pod vodstvom Kasima Buharija (Qasim Bukhari) i Jusufa Džamila (Yusufa Jameela) sa MIT-a, analizirali su podatke o broju infekcija Covida-19 u različitim dijelovima svijeta te ih uspoređivali sa dva parametra vremena u svim regijama: temperaturom i vlažnošću.

Istraživanje je pokazalo da se 90 posto slučajeva zaraze koronavirusom do 22. marta 2020. godine dogodilo u regijama s temperaturom između tri i 17 Celzijevih stepeni. Naučnici su, također, spoznali da je u regijama apsolutna vlaga bila između četiri do devet grama vodene pare po kubnom metru zraka.

- Gdje god su temperature bile niže, broj slučajeva Covida-19 počeo se brzo povećavati. To posebno vidite u Evropi, gdje je zdravstvena zaštita među najboljima na svijetu - rekao je Buhari za "New York Times".

Iako su i zemlje s tropskom klimom i one na južnoj hemisferi, kod kojih je trenutno sredina ljeta, prijavile slučajeve Covida-19, ipak regije sa prosječnim temperaturama iznad 18 stepeni do sada predstavljaju manje od šest posto globalnih slučajeva nove bolesti.

Na temelju analize, naučnici su primijetili da bi azijske zemlje koje se suočavaju sa monsunima, mogle primijetiti usporavanje širenja Covida-19, jer je apsolutna vlaga tada iznad 10 grama po kubnom metru.

- U Sjedinjenim Američkim Državama epidemija, također, pokazuje podjelu sjever - jug. Sjeverne, odnosno hladnije države imaju mnogo više stope rasta zaraze u odnosu na južne, toplije države. Širenje SARS-CoV-19 ograničeno je u Teksasu, Novom Meksiku i Arizoni - tvrde Buhari i Džamil.

Najveći učinak imaju mjere socijalnog distanciranja

Iako nam toplije vrijeme i veća količina vlage u zraku mogu pomoći u borbi s Covidom-19, povoljne vremenske prilike neće ipak dovesti do nestanka koronavirusa SARS-CoV-2. Vodeći svjetski naučnici smatraju da za sada najveći učinak imaju mjere socijalnog distanciranja te uvođenja karantina, čime kupujemo vrijeme do učinkovitih lijekova i vakcina.