Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne, smješten jugozapadno od grada Sarajeva ispod obronaka Igmana i Bjelašnice i administrativno pripada općini Ilidža.
Prvi podaci o Ilidži potječu iz neolita, a prema stepenu naseljenosti, ona je najstarije naselje u centralnom dijelu Bosne. U tursko doba, na području Vrela Bosne organizirani su teferiči i izleti, a izgrađen je most na Plandištu pod nazivom Rimski most, kameni most na Željeznici, te veliki han (karavan-saraj).
Iako je predio bio popularan još za vrijeme otomanske vladavine, svoju današnju fizionomiju područje Ilidže zajedno s Vrelom Bosne dobilo je krajem 19. stoljeća u vrijeme austrougarske vladavine.
Prema zapisima iz londonskih novina s početka 20. stoljeća, za ovo područje se kazivalo da je najljepše mjesto na svijetu, sa zrakom koji krijepi, klimom koja očarava, te pejzažom koji bi mogao uliti pjesničko raspoloženje čak i u dušu kakvog londonskog piljara.
Glavno veliko vrelo formirano je 1893. godine. Uži krug prostora Vrela Bosne sačinjen je od više izvora koji zajedno formiraju tok rijeke Male Bosne, kako se popularno zove izvorišni dio rijeke Bosne. Tu se može vidjeti bijeli labud, jedan od najprepoznatljivijih simbola Vrela Bosne.
U istaknute lokalitete Vrela Bosne spadaju Velika i Mala aleja, koje su formirane u periodu 1893. godine kada su posađena stabla divljeg kestena i platana u dužini od 3,5 kilometara, a koje danas predstavljaju značajno kulturno-historijsko naslijeđe, kao i hortikulturnu i ambijentalnu vrijednost.
Velika aleja posjeduje zone za rekreaciju (šetnju, trčanje, vožnju biciklom i druge sportske aktivnosti), omogućavajući aktivan odmor i rekreaciju u prelijepom prirodnom ambijentu.
Prepoznatljiv simbol i glavna turistička atrakcija su čuveni fijakeri koji više od stotinu godina prevoze turiste dugom Velikom alejom do Vrela Bosne. Prvi fijaker provezao se za vrijeme Austro-Ugarske 1895. godine.
U važne lokalitete Vrela Bosne spada i Rimski most. Ovaj most je sagrađen u osmanlijskom periodu, a naziv Rimski je dobio zbog uzidanih detalja s rimskih građevina koje su nađene u blizini mosta. Ne zna se njegov utemeljitelj, ali je most sve do danas sačuvao svoj prvobitni izgled koji je dobio u 16. stoljeću. Most je primjer stvaralačke inventivnosti i graditeljske raznolikosti na tlu Bosne i Hercegovine i kao takav predstavlja zaštićeni spomenik kulture.
Nezaobilazna destinacija za posjetioce je Stojčevac, koji je povezan s Vrelom Bosne alejom koju sačinjavaju platani, hrast lužnjak i lipe. Treba istaći nekadašnji rezidencijalni kompleks koji je nijemi svjedok historije, s oreolom tajni koje rasplamsavaju maštu.
Područje Vrutaka je značajno arheološko nalazište. Na ovom lokalitetu je u drugoj polovini 9. ili u prvim decenijama 10. stoljeća podignuta crkva posvećena Svetom Stjepanu Prvomučeniku. Građevina je predromanička, adaptiranje je izvršeno prema nalazima dijelova crkvenog namještaja. Tokom stoljeća je jednom pregrađivana, a srušena početkom 14. stoljeća. U njenim ruševinama i oko njih formirana je nekropola od oko 80 stećaka.
Našu okoliš i zbog naše djece
