Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini uočila je da se na pojedinim službenim web-stranicama javnih organa koji djeluju u vanrednoj situaciji u vezi sa pandemijom koronavirusa, generalno i proaktivno objavljuju lični podaci osoba koje ne postupaju u skladu sa mjerama zabrane u vezi sa pandemijom.
Te lične podatke preuzimaju i internet-portali tako da se stvara situacija koja može dovesti do ozbiljne povrede prava na privatnost u pogledu obrade ličnih podataka tih osoba, saopćeno je iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini.
Polazeći od definicija pojedinih pojmova, propisanih u članu 3. Zakona o zaštiti ličnih podataka, nadležni organi na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini koji djeluju u vanrednoj situaciji u vezi pandemije koronavirusa su kontrolori i samim tim su nadležni i odgovorni da utvrđuju svrhu i način obrade ličnih podataka.
Analizom Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Agencija je konstatirala da objavljivanje bilo kojih ličnih podataka nije predviđeno kao mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Dakle predmetni zakon ne može biti osnov za takvu obradu ličnih podataka.
Osim navedenog zakona, javni organi su u obavezi primjeniti i druge zakone, koji mogu biti osnov za obradu ličnih podataka uz poštovanje osnovnih principa zakonite obrade ličnih podataka.
Prije svega zakonska obaveza javnih organa jeste da informiraju javnost o svom radu na profesionalan i etičan način, što nužno ne podrazumijeva iznošenje ličnih podataka, budući da se određeno stanje ili pojava mogu predočiti iznošenjem statističkih podataka.
Nadalje, postupanje suprotno zakonima može imati obilježja krivičnog djela ili prekršaja. U tim slučajevima postupanje javnih organa propisano je procesnim zakonima pa i u dijelu koji se odnosi na učešće javnosti.
I na kraju, javni organi dužni su da postupaju i po Zakonima o slobodi prisupa informacijama što podrazumijeva i činjenje dostupnim javnosti i informacija koje sadrže lične podatke.
Zakonom o slobodi pristupa informacijama propisana je i procedura pristupa informacijama u posjedu javnih organa.
U konkretnom slučaju nameće se pitanje primjene člana 9. (Ispitivanje javnog interesa) Zakona o slobodi pristupa informacijama. Isti član je ustanovio obavezu javnih organa da objave traženu informaciju, bez obzira na utvrđeni izuzetak u smislu članova 6.,7. i 8. istog zakona, ako je to opravdano javnim interesom. Pri tome treba uzeti u obzir svaku korist i svaku štetu koja bi iz toga mogla proisteći.
U stavu 2. istog člana propisano je da nadležni javni organ, prilikom donošenja odluke da li je saopštavanje informacije opravdano javnim interesom, razmatra okolnosti naročito uključujući "svako nepoštivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kojeg prestupa, nepravde zloupotrebe vlasti ili nemara u obavljanju službene dužnosti, neovlaštenog korištenja javnih fondova, opasnosti po zdravlje ili sigurnost pojedinaca, javnosti ili okoline".
Agencija je, na početku uvođenja posebnih mjera u vezi pandemije koronavirusa, pored Rješenja kojim je zabranila objavu podataka o osobama koja su zaražena i kojima su određene mjere izolacije, izdala i saopćenje kojim je iznijela generalan stav da nije protivzakonito objaviti minimum podataka o osobama koja krše zakonom određene zabrane nadležnih organa a posebno onih kojim se štite i spašavaju životi ljudi, s pretpostavkom da se to čini u skladu sa relevantnim zakonima.
Međutim, objavljivanje ličnih podataka o osobama koja krše mjere zabrane na generalan i proaktivan način otvara mnoga pitanja i upravo su kontrolori koji trebaju dati odgovore na to. Objavljivanje ličnih podataka predstavlja davanje ličnih podataka neograničenom broju lica kojima su isti dostupni, zavisno od mjesta i načina objavljivanja.
Taj broj se teško može pretpostaviti ukoliko se radi o objavi na internet stranicama, javnim medijima i slično, što predstavlja dodatni rizik za povredu prava na privatni život osoba s obzirom da je u toj situaciji teško ispoštovati i druge principe zaštite ličnih podataka. Princip vremenskog ograničenja obrade ličnih podataka, dovodi se u pitanje na ozbiljan način jer jednom objavljeni lični podaci o prekršiocima mjera izolacije se neće moći kontrolirati (pravo na zaborav).
Svjedoci smo da informacije koje su objavljene, iako su uklonjene sa jedne internet stranice često su dostupne na drugim internet stranicama ili portalima a nije isključena mogućnost da se takvi podaci u materijalnom obliku nalaze kod većeg broja subjekata. Dodatna okolnost je što se radi o objavi podataka o zdravstvenom stanju osoba (prekršioci mjera izolacije) koje bi na takav način bila dovedena u nezavidnu situaciju dugo vremena nakon što prestanu vanredne okolnosti izazvane pandemijom virusa korona.
Uzevši u obzir sve navedeno, Agencija je mišljenja da nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka a ni drugim relevantnim zakonima proaktivno i generalno objavljivati podatke o prekršiocima mjera zabrane u vezi pandemije koronavirusa. Na javnoj vlasti da preduzme druge adekvatne mjere kako bi se smanjio njihov broj a time i opasnost za ostale građane.
