Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović ističe da će donošenje zakona o ublažavanju ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH, takozvanog korona zakona, sigurno dobro doći privredi, mada Udruženje ima nekoliko primjedbi na zakon
Smailbegović navodi da zakon ima dobre strane kao što je neselektivnost, jer obuhvata sve poslodavce koji su zabilježili pad prometa od najmanje 20 posto, ali i nekoliko stavki koje bi, prema stavu Udruženja poslodavaca, trebalo doraditi.
- Smatramo da bi kriteriji trebali biti dorađeni, odnosno da treba bolje definirati osnovicu za pad prometa. U zakonu je stavljeno da je to prosjek januara i februara, a mi smatramo da bi tu trebalo dodati prosjek i za prošlu godinu iz tog mjeseca, jer imate sezonskih poslova, koji u nekim mjesecima uopće nemaju posla pa počnu raditi tek od aprila - kazao je.
Ističe da je druga stavka koju treba izmijeniti u zakonu, sam obim pomoći.
- Vlada je planirala pomoć na doprinose na minimalnu plaću, a to je 245 KM. To poslodavcima daje signal da plaće približe minimalcu. U jednoj od varijanti koje smo mi predlagali, tražili smo da se isplaćuju doprinosi na isplaćenu plaću i time bismo stimulirali poslodavce da daju veće plaće. Državi bi to bio veći trošak, ali bi ona uplaćivala doprinose ponovo u svoje fondove, penzioni i zdravstveni, tako da ne bi bilo odliva tog novca, a stimulirala bi poslodavce da isplate veće plaće - objašnjava Smailbegović i dodaje da je to stvar fiskalnog kapaciteta države.
Navodi da su neke firme značajnije pogođene ekonomskim posljedicama pandemije i za takve slučajeve bi se trebalo pronaći rješenje za isplatu neto plaća.
- Firmama kojima je promet pao od 20 do 30 posto, ova pomoć će, vjerovatno, biti dostatna, ali problem je tamo gdje je promet pao za 60 ili 70 posto ili kod firmi koje ne rade nikako, a takvih ima dosta, jer im je država zabranila rad ili zbog prirode posla nemaju prometa. Trebali bi naći rješenje da se tim firmama isplati neto plaća za radnike. Vlada to sada pokušava prebaciti na kantone, što ima smisla u neku ruku, jer kantoni imaju svoje kapacitete i na njih odlazi značajan dio budžeta - rekao je.
Treća primjedba koju Smailbegović ima na zakon je što pomoć privredi startuje s aprilom, a ekonomske posljedice su bile vidljive već u martu, dok su neke kompanije još u februaru radile u mnogo manjem obimu zbog pojave koronavirusa u zemljama regiona i Evrope.
Osvrnuo se i na najavljene izmjene u Zakonu o radu, za koje smatra da bi trebale biti komplementarne s "korona zakonom".
- To bismo trebali učiniti kako bi kroz relaksaciju radnopravnih odnosa dobili veću flaksibilnost i otpuštanje radnika bi bila posljednja opcija u nizu izbora koje bi imao jedan poslodavac. Ideja je da se kroz fleksibilnije korištenje godišnjih odmora, fleksibilnije radno vrijeme, odnosno skraćeno radno vrijeme, koje danas u zakonu ne postoji, pa zatim kroz rad od kuće i neke druge mjere, poslodavac dovede do mogućnosti da mu otpuštanje radnika bude posljednja opcija - rekao je Smailbegović.
Ističe da je taj prijedlog u sindikatu dočekan "na nož", a nije mu je jasno zašto, jer bi radniku u takvoj opciji, dok čeka da vanredna situacija prođe, išao staž, dobio bi minimalnu plaću i imao plaćene doprinose.
- Ovaj zakon mnogo više odgovara sindikatima nego poslodavcima. Mislimo da ga treba dosta doraditi, ali svakako bi nam dobro došao - podvukao je Smailbegović.
