Prvi razlog je činjenica da su šume “pluća svijeta” i najodgovornije su, zbog procesa kakav je fotosinteza, za proizvodnju kisika koji udišemo. Ovome dovoljno svjedoči podatak da, prema naučnim istraživanjima, jedno stablo godišnje proizvede kisika koliko za četveročlanu porodicu. 

Uništavanje šuma dovodi do narušavanja cjelokupnog ekosistema. Naime, šume ne podrazumijevaju samo drveće već i ostalo bilje i životinje koje svoje stanište nalazi tamo. Zbog toga je u sklopu projekta Decenija biodiverziteta Ujedinjenih nacija donesena Konvencija koja ističe da su „vrijednosti šumskih ekosistema i biodiverziteta i dalje neadekvatno tretirani u okviru širih razvojnih politika koje se odnose na sječu šuma“.

U mnoštvu razloga zbog kojih nastaju klizišta, nalazi se i neplanska sječa šuma koja podrazumijeva neodgovoran odnos prema korijenju. I suprotno, poznato je da se u mjestima koja imaju probleme s klizanjem tla nastoji posaditi što više drveća. U Kway Hutun, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za klizišta sa Yangon Technical University tvrdi da je nekontrolirana sječa šume najveći faktor za nastajanje klizišta, barem od onih faktora koji se smatraju ljudskim.

Uništavanje šuma dovodi do smanjenja proizvodnje kisika, utječe na smanjenje količine ozona (O3) u atmosferi, što rezultira stvaranjem efekta staklene bašte. Ozon je inače u atmosferi odgovoran za sprječavanje prodora UV zraka, a nastaje u atmosferi 40 kilometara iznad zemlje. Bitno je napomenuti da su UV zraci jedan od uzroka porasta broja oboljelih od karcinoma, u prvom redu od raznih melanoma kože.

Opstanak više od dvije trećine kopnenih vrsta, prema podacima WWF-a (World Wildlife Fund), je ovisno o šumama. Osim toga, prema podacima Ujedinjenih nacija, 1,6 milijardi ljudi je direktno ovisno o šumama u smislu njihovog čuvanja i pravilnog eksploatiranja. Shodno navedenome, može se zaključiti da opstanak cijele planete ovisi o ispravnom odnosu prema šumskim resursima.

ČUVAJMO

Naš okoliš i zbog naše djece