Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić (SDA) dao je za „Dnevni avaz“ intervju u kojem je kazao da je primjetan zabrinjavajući nedostatak očekivanih aktivnosti Vijeća ministara, koje je moralo imati lidersku, pokretačku, idejnu i koordinirajuću ulogu za cijelu BiH, pa samim tim i između bh. entiteta i Brčko distrikta.

- Kao posljedicu takve institucionalne nezainteresiranosti za probleme s kojima se suočavaju građani i privreda, imamo izostanak komunikacije, uvezanosti sistema i harmonizacije u donošenju propisa, naredbi i uputstava za efikasnu borbu protiv zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije – kaže Zvizdić.

Neotkriveni slučajevi

Kako je naša zemlja, prema Vašem mišljenju, odgovorila na epidemiju koronavirusa? 

- Što se tiče javnog zdravlja i borbe protiv širenja koronavirusa, posebnu zahvalnost dugujemo ljekarima, medicinskim sestrama, tehničarima, policajcima, dok najveću zahvalnost, ipak, dugujemo strpljivosti i samodisciplini koju su pokazali građani BiH. Smatram da je morala, i da i dalje na prvom mjestu mora biti zaštita zdravlja stanovništva, a ne arogantna i nergumentovana zaštita loših i nejasnih procedura unutar zdravstvenog sistema.

Neophodan je i povećani obim testiranja, jer su neotkriveni slučajevi najveća prijetnja od moguće eskalacije zaraze i takva opasnost mora biti svedena na minimum. Kada je riječ o evidentnim posljedicama koje trpi ekonomija BiH, svjedočimo da su entitetske i pojedine kantonalne vlade predložile mjere i zakone za saniranje ekonomskih šteta.

Još je rano govoriti o efikasnosti i praktičnosti takvih prijedloga, ali činjenica da na nivou BiH nije usvojen budžet za 2020. te da većina kantona, gradova i općina još nije usvojila rebalanse budžeta i prilagodila potrošnju javnog novca aktuelnoj zdravstvenoj i ekonomskoj situaciji, ne budi optimizam da su svi nivoi vlasti u BiH ispravno razumjeli da moraju dati svoj puni doprinos kako bi se obnovili privredni tokovi i sačuvala radna mjesta.

BiH evidentno kasni s donošenjem mjera koje bi pomogle ekonomiji...

- Izvršni organi na nivou BiH, kao i njihovi rukovodioci, uz nekoliko časnih izuzetaka poput ministra Radončića, posebno u vrijeme kada je predsjedavao državnim Kriznim štabom za spašavanje, skoro pa ignorantski se odnose prema potrebama građana i privrede Bosne i Hercegovine.

Sva finansijska pomoć koju je BiH dobila od EU ili MMF-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija, nije produkt osmišljene vanjskopolitičke strategije ili aktivnog angažmana institucija Bosne i Hercegovine, nego je rezultat automatske pomoći koja se nudi i dodjeljuje desetinama zemalja, pa tako i BiH. MMF je na početku pandemije izdvojio 100 milijardi dolara, a Svjetska banka 150 milijardi dolara za pozajmljivanje državama članicama, među kojima je i BiH, kako bi se suzbili negativni zdravstveni i ekonomski efekti pandemije.

Nažalost, od početka pandemije Vijeće ministara, iako ima isključive nadležnosti u oblasti PDV-a, carina, akciza, međunarodne saradnje, vanjskog duga itd., nije u parlamentarnu proceduru uputilo nijedan novi ili izmjene i dopune postojećih zakona koji bi imali za cilj podršku ekonomiji i privrednicima.

Imajući u vidu da BiH, kao uostalom i cijeli svijet, očekuje dug i težak proces otklanjanja nedostataka u sistemu javnog zdravlja, sanacije ekonomskih šteta i vraćanja povjerenja u institucije sistema, još nije kasno da se u punom kapacitetu uključe državni organi, posebno Vijeće ministara, da se uveže ukupan sistem i koordinirano i sinhronizirano vodi društveni i ekonomski oporavak BiH.

Antibosanske snage

Parlament BiH tek je prošle sedmice prvi put zasjedao od početka krize. Kako to komentirate? 

- Kao nedostatak konsenzusa i nepostojanja pozitivne političke volje kod poznatih antibosanski orijentisanih parlamentarnih stranaka koje blokiraju rad državnih organa i koje kontinuirano nastoje onemogućiti zakonodavni i izvršni nivo vlasti BiH u provođenju ustavnih nadležnosti u zaštiti stanovništva, očuvanju finansijske stabilnosti, podizanju vlastitog potencijala rasta i sanaciji ekonomskih posljedica pandemije.

Kakav je Vaš stav o aferi koja se odnosi na nabavku respiratora u FBiH? 

- Mislim da nije tačna tvrdnja da je premijer Novalić dao spomenutoj firmi ovlaštenje za nabavku respiratora. Upravo je premijer Novalić pozvao na istragu o spornoj nabavci, a i Vlada FBiH donijela je zaključak kojim je zadužila Federalnu upravu civilne zaštite te sva ministarstva i druge institucije da joj najkasnije do 8. maja 2020. dostave detaljne informacije, s popratnom dokumentacijom, o svim nabavkama provedenim od usvajanja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa, kao i kriterijima na osnovu kojih su izabrani dobavljači.

Ne želim bilo šta prejudicirati, jer je pokrenuta istraga, ali mislim da postoje dva moguća scenarija. Prvi, da ugovorni organ potpuno transparentno nadležnim institucijama, ali i cijeloj javnosti, predoči sve faze postupka nabavke i dokaže da je sve urađeno u skladu sa važećim zakonima, što bi otklonilo postojeće nedoumice i otvorilo put za istinsku pohvalu za zakonit rad i uspješno unapređivanje sistema zdravstvene zaštite.

Drugi scenarij je da se pokaže da ugovorni organ nije nabavio respiratore u skladu sa zakonom i pravilima struke, što ne bi bilo samo bezobzirno kršenje zakona nego i nezamislivi moralni sunovrat institucija i pojedinaca zaduženih da se brinu o javnom novcu i adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti u vrijeme kada su svi građani pogođeni strahom od širenja koronavirusa. U tom slučaju jedini epilog mogu biti zakonske posljedice i odstupanje ili suspenzija s funkcija za sve za koje se dokaže da su učestvovali u takvom procesu. U svakoj uređenoj državi u kojoj se poštuje vladavina prava, ne postoji treći scenarij.

Dnevna politika

Još nema ni dogovora o podjeli sredstava od MMF-a. Čini li Vam se da dnevna politika prečesto nadvlada probleme uzrokovane epidemijom?

- U pravu ste kada kažete da dnevna politika često nadvlada probleme uzrokovane pandemijom. Dodao bih da nije riječ samo o dnevnoj nego o prepoznatljivoj dugoročnoj politici, čiji je cilj minimiziranje državnih kapaciteta BiH i jačanje etnocentričnih ideja. Mi smo devedesetih godina prošlog stoljeća imali na djelu „velikodržavne“ projekte naših susjeda, a sada, na sofisticiraniji način, imamo pokušaje realizacije „velikoentitetskih“ i „velikokantonalnih“ projekata nauštrb ustavnog kapaciteta i međunarodnopravnog subjektiviteta BiH.

U takvom svjetlu treba posmatrati i neusvajanje Odluke o raspodjeli sredstava MMF-a, kao i ciljano opstruranje aktivnog rada Vijeća ministara, koje, kao i čitav državni nivo, antibosanske snage nastoje prikazati nefunkcionalnim, što bi im u budućnosti, kada prođe pandemija, trebalo poslužiti kao podloga za problematiziranje kapacitiranosti i operativnosti državnih organa BiH. Ključni protagonisti ovakvih politika dolaze iz bh. entiteta RS, ali slične ideje o izjednačavanju ili supremaciji nižih nivoa vlasti nad ustavnim nadležnostima države možemo detektirati i u FBiH.

Nosioci ovakvih ideja sada su „mirni“, jer im je potrebna finansijska pomoć da bi uopće ostali na vlasti i zadržali fikciju „uspješnog funkcioniranja“ dijelova teritorije ili institucija koje svojataju, ali sam sasvim siguran da će vrlo brzo ponovo aktivirati svoje dezintegrativne i separatističke ideje. Nadam se da je i domaća i međunarodna javnost svjesna takve politike.