Milan Pilipović, poznati bosanskogradiški novinar i sve zapaženiji autor dokumentarnih filmova, uputio se u novu avanturu koja nije povezana s pisanjem i medijima. Kao veliki zaljubljenik u tradicionalno autohtono voće, Pilipović je krenuo u akciju s ciljem da od izumiranja spasi što veći broj voćnih vrsta koje su gotovo iščeznule.  

Ovladao je tehnikom kalemljenja, a nakon razgovora s istomišljenicima krenuo je korak dalje - u kloniranje stabala voćki.

Ista genetika

Tehniku kloniranja usavršio je na brzorastućem drvetu paulovnije kod prve komšinice. A onda je otpočeo klonirati i u svom dvorištu. 

Ovaj autor serijala dokumentarnih priča po Krajini i drugim dijelovima BiH saznao je za najbolje stare sorte jabuke, kruške, trešnje, šljive, pa čak i mušmule i oskoruše.

- U Trebinje sam poslao potkozarske šantelije i primile su se. Zaključio sam da u mojoj ulici ima najbolja zbirka autohtonog voća. Ovdje su dolazili ljudi iz raznih krajeva BiH i Slavonije i pravili kuće. Vođeni nostalgijom, donosili su zavičajno voće koje je zaista plemenito. Uspio sam spasiti od izumiranja stotine sorti domaćeg voća. Osjećaj je fantastičan, kao da sam spasio ljude - kazao je Pilipović.

Svijet u malom

U svom mini voćnjaku u obližnjoj Vrbaškoj napravio je svijet u malom. Tako se u njemu mogu ubrati plodovi japanske jabuke i dunje, kineske mušmule, sibirskog limuna ili hladovati pod perzijskim drvetom. Tu su i moldavska domaća vinova loza, indijski jorgovan, Judino drvo, a u saksijama armenski krastavci i razni začini koji imaju svojstva snažnih afrodizijaka. 

Baza za odmor

U Milanove voćarske tehnike vjeruju njegovi prijatelji Hikmet Hadžialagić, Perica Bundalo, Saša Lazić, Dane Malešević i mnogi drugi. Pilipović kaže da će mu egzotični i autohtoni voćnjak biti baza za odmor nakon penzionisanja.