Upitan za komentar u vezi s 14 uvjeta koje je BiH dobila od Evropske komisije, a koji bi prema nekim mišljenjima mogli dodatno oslabiti poziciju Hrvata u BiH, premijer Hrvatske Andrej Plenković odgovorio je kako će zemlja učiniti sve da položaj Hrvata u BiH ne bude oslabljen nego obrnuto da bude osnažen.

- To radimo stalno i mislim  da smo više nego jasno iskomunicirali temu ravnopravnosti Hrvata u BiH na svim tijelima. Iste teze smo ponovili i na Evropskom vijeću, komunicirali smo ih u okviru Evropske pučke stranke i mislim da je ta poruka sasvim jasna. Svi koji iole razumiju funkcioniranje BiH znaju da je pitanje ravnopravnosti ključno da bi se ostvarili rezultati. To pokazuju brojni pregovori i godine koje su iza nas - kazao je on.

Čović je u vezi toga naveo da se 14 uvjeta transformiralo u osam te „da je preuzeta obaveza da svi resori sa razine Vijeća ministara, kakva god danas bila vlast na razini BiH što se tiče našeg partnerstva idu u parlamentarnu proceduru odmah“.

- Ono što je danas ključ nesporazuma je odnos BiH prema Središnjem izbornom povjerenstvu i obrnuto, s obzirom na to da tu imamo jako puno problema. Mi ovih dana iza zatvorenih vrata pregovaramo sa partnerima u organizaciji međunarodnih institucija i Američke administracije oko Grada Mostara, Izbornog zakona BiH, kako ta dva paketa staviti i kako pokušati stvoriti ambijent da se zajedno sa lokalnim izborima organiziraju izbori u Mostaru. Mislim da smo na dobrom putu - kazao je Čović.

Plenkovića su novinari pitali „kako Zagreb promatra aktuelno stanje u BiH sa sigurnosnog aspekta, migrantsku krizu na hrvatskoj granici, u ozračju ostavke ministra sigurnosti BiH, Fahrudina Radončića, u vezi upletenosti ministarstva vanjskih poslova BiH u izdavanje viza Pakistancima“.

- Što se tiče političke situacije u BiH naravno da smo zainteresirani i da pratimo detaljno i pomno, međutim, to je ipak nešto  o čemu ovdje moraju voditi računa politički akteri i s te strane nikada nije politika Hrvatske bila da se miješamo u dnevnu politiku.

Što se tiče migracijske  krize, moj praktički zadnji boravak do ovog u Mostar bio je   početkom marta na granici Grčke i Turske i poruka koju smo tada kazali bila je kristalno jasna. Pitanje migracijske krize i zapadno-balkanske odnosno istočno-mediteranske rute mora se prije svega riješiti na grčko-turskoj granici - rekao je Plenković.

Istakao je da je granica između Hrvatske i BiH njihova najduža granica i da ulažu maksimalne napore da sarađuju s policijom BiH bez obzira o kojem se entitetu radi.

- I nastojimo rješavati na zajednički način pitanje migracija. Hrvatska se kao što znate prirema za Šengen, dobili smo zeleno svjetlo od Evropske komisije i to nam  je uz članstvo u europodručju, dakle uerozoni jedan od preostala dva elementa dublje integracije i na tom tragu ćemo raditi. Što se tiče trenutne migracijske situacije, hrvatska policija ima anagažirano oko 6.000 ljudi. Više puta sam kazao protiv toga sam da se diže žica između Hrvatske i BiH. Mi smo dvije susjedne zemlje upućene jedna na drugu i takva poruka po nama ne bi bila dobra - iznio je Plenković.