Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na svojoj 35. sjednici održanoj jučer u Sarajevu, donijela je odluku o proglašenju Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nacionalnim spomenikom BiH pokretnim dobrom.
Odluku je donijela komisija u sastavu: predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i Amir Pašić. Osim članova Komisije sjednici su prisustvovali i predstavnici međunarodne zajednice.
Specijalne zbirke sačinjavaju pet podzbirki:
Zbirka stare i rijetke knjige,
Rukopisna zbirka i Arhiv,
Kartografska zbirka,
Grafička zbirka i
Muzička zbirka (Muzička zbirka uslijed ratnih dejstava '92. potpuno je uništena. Također su kartografska i grafička zbirka pretrpjela velike gubitke. Rekonstrukcija svih zbirki je u toku).
Odjeljenje za staru i rijetku knjigu i rukopise formirano je 1951. godine. Najveću vrijednost zauzimaju prve štampane knjige, inkunabule, kojih Biblioteka ima četiri.
Štampane su u Veneciji i Tubingenu. Inkunable predstavljaju visoko cijenjeno kulturno blago za evropsku historiju, i to ne samo onu duhovnu. Period 17. i 18. stoljeće obilježen je, između ostalog, knjigama bosanskih franjevaca, među kojima naročito ističemo djela Matije Divkovića štampana bosančicom.
Matija Divković prvu svoju knjigu, Nauk krstijanski, štampao je u Veneciji davne 1611. godine. Tu su i brojna djela Ivana Ančića, Stjepana Margetića, Pavla Posilovića, Ivana Bandulovića, Tome Babića, Jerolima Filipovića, Marka Dobretića, i drugih.
Za bosanskohercegovačku štampanu knjigu 19. stoljeće predstavlja doba njenog rađanja. Tako danas, Biblioteka posjeduje publikacije štampane u Sopronovoj pečatnji, Vilajetskoj štampariji u Sarajevu, Tiskari Franje Milićevića u Mostaru, itd. Iz Vilajetske štamparije proizašle su publikacije na svim pismima koja su se tada koristila na ovim prostorima. Publikacije iz ovog perioda veoma su značajne za našu kulturno-historijsku baštinu.
Dvadeseto stoljeće je u zbirci rariteta bilo predstavljeno najrazličitijim bibliofilskim izdanjima, od faksimila najvrijednije rijetkosti svjetskog značaja, originalnih malotiražnih djela, do mini knjiga i slično.
Sve do kraja 19. stoljeća našim krajevima dominirao je rukopis i rukopisna knjiga. Ovu zbirku dijelimo na Rukopisnu i Arhivsku, navode iz Biblioteke.
- Rukopisna zbirka posjeduje oko hiljadu kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom, te jedan manji broj na latinskom i grčkom te jezicima naših naroda. Pored arapskog pisma zastupljena je latinica, starocrkvena ćirilica, bosančica i arebica.