Vrelo Bosne omiljeno je izletište Sarajlija, ali i domaćih i stranih turista. Nalazi se u jugozapadnom dijelu Sarajevskog polja, u predgrađu Igman planine. Može se reći da predstavlja najljepši dio glavnog grada BiH. Ponos mještana koji su oduvijek slobodne trenutke provodili u prekrasnom ambijentu, uz žubor rijeke Bosne.
Prisustvo vode, bujna vegetacija, svjež povjetarac s Igmana, doživljaj je koji pruža svakom posjetiocu ugođaj koji se ne zaboravlja. Na ovom prostoru priroda je čovjeku pružila zaista mnogo, tu se osjeća dah netaknute prirode. Ipak, ono što je najljepše jeste samo izvorište rijeke Bosne, koja izvire iz nekoliko jakih kraških izvora na nadmorskoj visini od 492 metra u području planine Igman.
Pošto se radi o vodi visokog boniteta, uz izvorište je napravljena pumpna stanica Gradskog vodovoda. Flora i fauna uz izvorište je bogata i specifična i doprinosi ljepoti pejzaža, a ambijentu daje posebnu vrijednost. Nezaboravni detalji svakako su labudovi i patke, divlji golubovi, vjeverice i ribe u bazenima. Do samog izletišta možete prošetati Velikom alejom u dužini od približno 3,5 kilometara, a oni kojima je mrsko hodati, mogu unajmiti fijaker, koji više od stotinu godina prevoze turiste dugom Velikom alejom do Vrela Bosne. Prvi fijaker provozao se u vrijeme Austro-Ugarske monarhije 1895. godine.
Spomenik prirode Vrelo Bosne obuhvata 603 hektara i podijeljen je u tri zaštitne zone. U tursko doba, na području Vrela Bosne, organizovali su se teferiči i izleti.
Iako je predio bio popularan još za vrijeme otomanske vladavine, svoju današnju fizionomiju područje Ilidže zajedno s Vrelom Bosne dobilo je krajem 19. stoljeća u vrijeme austrougarske vladavine. Prema zapisima iz londonskih novina s početka 20. stoljeća, za ovo područje se govorilo da je najljepše mjesto na svijetu, sa zrakom koji krijepi, klimom koja očarava, te pejzažem koji bi mogao uliti pjesničko raspoloženje čak i u dušu kakvog londonskog piljara.
Glavno veliko vrelo formirano je 1893. godine. Uži krug prostora Vrela Bosne sačinjen je od više izvora koji zajedno formiraju tok rijeke Male Bosne, kako se popularno zove izvorišni dio rijeka Bosne. Velika aleja posjeduje zone za rekreaciju, šetnju, trčanje, vožnju biciklom i druge sportske aktivnosti, omogućavajući aktivan odmor i rekreaciju u prelijepom prirodnom ambijentu.Nezaobilazna destinacija za posjetioce je Stojčevac, koji je povezan s Vrelom Bosne alejom koju sačinjavaju platani, hrast lužnjak i lipe. Treba istaći nekadašnji rezidencijalni kompleks koji je nijemi svjedok historije, s oreolom tajni koje rasplamsavaju maštu. Kao i u ostala područja, Kantonalna javna ustanova mnogo ulaže u Vrelo Bosne.
Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su„BH Telecom“ i „Bosnalijek“.
U važne lokalitete Vrela Bosne spada i Rimski most. Ovaj most je sagrađen u osmanskom periodu, a naziv Rimski je dobio zbog uzidanih detalja s rimskih građevina koje su nađene u blizini mosta. Ne zna se njegov utemeljitelj, ali je most sačuvao sve do danas svoj prvobitni izgled koji je dobio u 16. stoljeću. Most je primjer stvaralačke inventivnosti i graditeljske raznolikosti na tlu Bosne i Hercegovine i kao takav predstavlja zaštić
