SJEĆANJA

Majka rahmetli Izeta Nanića: Kada su mi javili da je poginuo, umrla sam i ja

Nema veće boli nego da majka izgubi svoje čedo, kaže Rasima Nanić

Piše: E. T. / Avaz.ba

5.8.2020

Majka rahmetli Izeta Nanića: Sve mi je teže. Avaz

Na današnji dan, 1995. godine poginuo je Izet Nanić. Poginuo je prilikom oslobađanja pograničnog područja između BiH i Hrvatske, a u sklopu velike akcije Petog korpusa Armije RBiH protiv agresorskih snaga, radi spajanja sa snagama Hrvatske vojske, koje su u isto vrijeme uspješno realizirale akciju “Oluja“.

Njegova majka Rasima danas je kazala za "Avaz" da joj je svake godine sve teže. 

-  Nema veće boli nego da majka izgubi svoje čedo - kaže Rasima Nanić. 


Tužni dani

Kaže nam da je jučer bila na turbetu.

- Danas neću moći izaći na tevhid. Bolesna sam ni vrijeme nije dobro. Drago mi je da ljudi ne zaboravljaju mog Izeta i sve ono što je on uradio za ovaj narod i Bosnu - kaže majka velikog heroja.


Izet Nanić rođen je 4. oktobra 1965. godine. Arhiv

General Nanić ubijen je samo nekoliko sati prije konačne deblokade i spajanja snaga Armije RBiH s Hrvatskom vojskom.

- Sjećam se dobro tog dana. Kada su mi javili da je poginuo, umrla sam i ja. Kada dođe ta godišnjica, sve iznova proživljavam. Zdravlje mi je narušeno. Ali, imam još sinova, živim i zbog njih - govori na kraju majka Rasima. 


Sam sebi slomio nogu da se vrati u BiH

Izet Nanić rođen je 4. oktobra 1965. u mjestu Varoška Rijeka u općini Bužim. Bio je drugo od sedmero djece Rasime i Ibrahima. U rodnom Bužimu završio je osnovnu školu. Kao mladić je svirao gitaru i trenirao tekvondo. Srednju vojnu školu upisao je u Zagrebu. Maturirao je 1984. godine.


Bio je na dužnosti poručnika JNA u Kragujevcu do početka ratnih sukoba u BiH. Arhiv

Bio je na dužnosti poručnika JNA u Kragujevcu do početka ratnih sukoba u BiH. Shvativši velikosrpske namjere unutar JNA, slomio je sam sebi nogu i spriječio da ode na hrvatsko ratište. S porodicom i nogom u gipsu vratio se kući.

Po povratku u Bužim aktivno učestvuje u organiziranju odbrane i formiranju prvih vojnih jedinica na tom prostoru. Od 15. avgusta 1992. postavljen je na dužnost komandanta 105., kasnije 505. bužimske viteške brigade, na čijem je čelu bio do smrti.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.