Danas je u okviru Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) započelo iznošenje žalbi na presudu bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću.
Ovo je i prvo pojavljivanje u javnosti Ratka Mladića nakon što je u novembru 2017. prvostepeno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge brojne ratne zločine. Podsjetimo, odbrana je uporno pokušavala odgoditi nastavak suđenja i čak izdejstvovati odlazak na liječenje, zbog navodno lošeg zdravstvenog stanja u kome se nalazi Ratko Mladić.
Žalbeni proces počeo je uvodnom izjavom predsjedavajuće Sudskog vijeća Prišce Matimba Niambe (Prisce Matimba Nyambe), nakon čega odbrana izlaže svoju žalbu, dok će tužilaštvo to učiniti sutradan.
U uvodnoj riječi sutkinja Niambe ponovila je ključne zaključke iz presude Pretresnog vijeća kojim je Mladić osuđen za genocid u Srebrenici, udruženi zločinački poduhvat koji je za cilj imao da zauvijek ukloni bošnjačko i hrvatsko stanovništvo s teritorija na koje je smatrao da Srbi polažu pravo, kao i za teror nad stanovnicima Sarajeva koji je podrazumijevao kontinuirane kampanje bombardovanja i snajperskog ubijanja civila, te uzimanje pripadnike snaga UN-a za taoce u proljeće 1995. Sutkinja je zatim navela argumente žalbi i odbrane i tužilaštva, gdje je odbrana tražila da se Mladić oslobodi krivice ili da mu se ponovi sudski postupak, dok tužilaštvo zahtijeva da se poništi odluka Pretresnog vijeća kojom je Mladić oslobođen za genocid u šest općina za koje je bio optužen (Foča, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica), te i dapo toj tački optužnice bude osuđen za genocid.
Advokat Ratka Mladića Dragan Ivetić u uvodnoj riječi izrazio je protest zbog otpočinjanja žalbenog postupka, tvrdeći da zbog lošeg zdravstvenog stanja i mentalne sposobnosti Mladić nije u stanju da prati sudski postupak. Tvrdi da je odbijanjem da odgodi suđenje, Sudsko vijeće napravilo veliki propust zbog čega Mladiću ne može biti osiguran pravedan postupak.
On je ukazao i da srbijanski advokati, glavni Mladićev branilac Branko Lukić i pravni savjetnik Boris Zorko nisu u mogućnosti da prisustvuju ovoj raspravi, jer su u vezi sa kodeksom etike konsuktovali sprsku advokatsku komoru.
- Etički kodeks ih sprječava da postupaju suprotno sopstvenim interesima i interenima njihovog klijenta, a osim toga postoji i rizik od putovanja u vrijeme pandemije, ukazao je Ivetić, napominjući da sprska advokatska komora principu zabranjuje da se ovakve stvari riješavaju putem video konferencije.
Ukazao je da je i on konsultovao svoju advokatsku komoru Ilinoisa i pošto su, kako je naveo, temeljno proučli relevantna pravila ponašanja, literaturu i sudsku praksu, zaključeno je da su njegove etičke i profesionalne dužnosti djelimično u suptronosti sa većinskom odlukom vijeća da se ovo ročište održi danas, zbog čega je još jednom pokušao osporiti njegovu valjanost.
U nastavku rasprave argumente u prilog žalbi odbrane počela je da iznosi pravni savetnik Peta-Luis Bagot, napominjući da odbrana traži da se prvostepena presuda kojom je Mladić osuđen na doživotni zatvor preinači. Ona je u svom izlaganju istakla da su dokazi koje je tužilaštvo iznijelo u prvostepenom postupku protiv Mladića neosnovani.
Ona će izlaganje nastaviti posle pauze. Mladić je lično u sudnici prisustvov raspravi i nosio zaštitnu masku na licu.
Kratka historija procesa
Suđenje je počelo 16. maja 2012. i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je prikazano 9.914 izložaka i tokom koga su se čula svjedočenja ukupno 592 svjedoka.
I odbrana i tužba uložili su žalbu na presudu. Mladić je zatražio od žalbenog vijeća da produži rokove za proces informiranja. Žalbeno vijeće djelimično je odobrilo te zahtjeve, dopuštajući produženje od ukupno 210 dana.
U skladu s tim, obje su strane 22. marta 2018. podnijele žalbe protiv prvostepene presude, podneske žalbe 6. avgusta 2018., podneske odgovarajućeg podnositelja zahtjeva 14. novembra 2018. i na kraju svoje odgovorne podneske 29. novembra 2018. godine, saopćeno je iz Mehanizma.
Iako je postupak već trebalo da bude okončan, a presuda donesena krajem godine, zbog promjena u sastavu Veća, Mladićeve bolesti, a potom i pandemije korona virusa došlo je do pomjeranja termina.
Presuda se očekuje u drugoj polovini naredne godine.
