U nastavku sjednice Skupštine KS zastupnici su razmatrali Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji su usvojili sa 32 glasa za.
Ministar unutrašnjih poslova KS Ismir Jusko u uvodnim napomenama kazao je da se važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira primjenjuje već 13 godina i da je potrebno izmijeniti ga.
- Ove izmjene značit će davanje policijskim službenicima zakonskih alata kao instrumenata zaštite građana i njihove imovine. Akcent je na kontroli postupanja nadležnih organa, ali samo ako se policija izričito ovlasti u takvoj naredbi. Želimo da Uprava policije i njeni službenici budu od koristi u vrijeme epidemije - kazao je Jusko.
Zastupnik Elmedin Konaković kazao je da pozdravlja ovakvu mjeru i izmjene zakona o prekršajima.
- Riječ je o procesima koji su popadali na sudu, u kojem smo tjerali policiju da sankcionišu ljude koji se nisu pridržavali naredbi organa i ljudi su radili Sizifov posao. Ko god je završio na sudu oslobođen je jer nije bilo zakonskog osnova da se takve sankcije izriču. Policiji nakon ovih izmjena biti lakše i zakonito uvoditi rad tamo gdje je trebalo biti reda u proteklih pet šest mjeseci“, kazao je Konaković.
Podršku izmjenama Zakona dao je i zastupnik Dževad Poturak.
- Mislim da je neophodno poduzeti sve mjere kako bi se suzbila pandemija. Ovakve dopune su zaista neophodne. Smatram da ovaj zakon treba da dobije podršku - rekao je zastupnik Dževad Poturak.
MUP je ohrabrila i Bilsena Šahman.
- Zakon je poprilično ostario i potrebno je da se prilasgodi trenutnoj situaciji - rekla je Šahman.
U članu 2. propisuje se dopuna člana 8. važećeg zakona na način da se propisuju obilježja novog prekršaja koji glasi: “Ko ne postupi po naredbi nadležnog organa kojim se propisuju mjere za zaštitu stanovništva od zarazih bolesti”. U članu 4. Predlaže se novi član kojim se propisuje u kojim slučajevima policijski službenici ovlaštenog organa, a to je Uprava policije, mogu vršiti kontrolu postupanja ili provođenja naredbi i preduzimati mjere i radnje iz svoje nadležnosti (npr. provjera identiteta, izdavanje upozorenja, izdavanje naredbi, izdavanje prekršajnih naloga, podnošenje prekršajnih prijava i dr.), sa osnovnim ciljem jasnog razgraničenja nadležnosti u postupanju u odnosu na druge nadležne organe (npr. Inspekcijski organi).