Roditelji, djeca, ali i uposlenici škola i drugih nadležnih institucija, plašili su se brojnih prepreka vezanih za početak nove školske godine u vrijeme pandemije koronavirusa, ali zajedno su uspjeli uspostaviti sistem koji, za sada, funkcionira.

Okidač za traumu

Međutim, još jednoj važnoj komponenti treba posvetiti pažnju, a to je mentalno zdravlje učenika, ali i njihovih roditelja, te onih koji rade s njima. Preporuka je da svaka osnovna i srednja škola ima najmanje jednog psihologa koji će raditi s učenicima i biti im pri ruci ukoliko se za tim ukaže potreba. 

- Imali smo i ranije krize, poput poplava, a tu je i rat, koji je ostavio posljedice na roditelje mnoge djece. Kroz transgeneracijsku traumu sigurno da se to onda transferira i na djecu. Ova današnja kriza starijim generacijama vraća ta loša sjećanja. Sigurno je da im to može biti okidač za dodatnu traumu. Posebno što sama ova kriza izaziva neizvjesnost, nesigurnost, ekonomske posljedice, a sve to utječe na ljude – kaže Goran Čerkez, član Kriznog štaba FBiH i pomoćnik federalnog ministra zdravstva.

Podsjeća da su svi bili primorani započeti borbu s nečim nepoznatim, s nevidljivim neprijateljem.

- I djeca osjećaju nesigurnost, smanjenje kontakta, i ona su doživjela “lock down”. U ovakvim situacijama psihološke intervencije ne traju samo u vrijeme krize, već i dugo nakon nje – ističe Čerkez.

Istog je mišljenja i Elma Omersoftić, psiholog i psihoterapeut “Transakcione analize”, koja radi u dvije sarajevske osnovne škole. Ona naglašava da su pritisak od posebnih uvjeta školovanja i adaptacija poseban izvor stresa kod učenika.

- Zbog toga je vrlo važno da u doba pandemije djeca u školama imaju na raspolaganju psihologa koji će pomagati nastavnicima da prepoznaju promjene ponašanja kod učenika te pružati stručnu psihološku podršku kako bi se sačuvalo mentalno zdravlje djece – smatra Omeraspahić.

Za vrijeme “lock downa”, u okviru sekundarne prevencije nasilja nad i među djecom, djeca i roditelji imali su na raspolaganju online psihološku podršku, a među učenicima je provedena anketa o tome kako se nose sa stresom u doba izolacije.

Stručni tretman

- Ispostavilo se da je online nastava izazvala veći stres kod učenika od 6. do 9. razreda nego sama pojava virusa COVID-19, upravo zbog nove situacije u školi kojoj su se morali prilagođavati. Anketa je pokazala da je adolescentima, koji u toj razvojnoj fazi imaju posebnu potrebu za socijalizacijom, teško pala izoliranost. I u normalnim uvjetima svaka škola treba psihologa, a posebno u ovakvoj situaciji – zaključila je ona.

Promjene u ponašanju

- Strah, povučenost, zabrinutost, depresivne reakcije, psihosomatske tegobe, agresivnost, buntovno ponašanje su stanja koja očekujemo da će se povećati općenito kod stanovništva, pa tako i djece i adolescenata. Neke od njihovih osnovnih potreba su ugrožene, poput slobode i druženja, što dovodi do toga da će djeca, kojoj je često teško da verbalno izraze nezadovoljstvo, to pokazivati promjenama u ponašanju – kazala je Omersoftić.