Bosna i Hercegovina trebala bi već početkom oktobra krenuti u pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom kreditnom aranžmanu. Za razliku od prethodnih godina i putovanja u Vašington, ovoga puta pregovori će se zbog pandemije koronavirusa voditi online.

Nema reformi

Posljednji aranžman s MMF-om BiH, odnosno njeni entiteti kao krajnji korisnici sredstava, potpisali su 9. septembra 2016. godine. BiH je tada odobreno 543,5 miliona eura (1,07 milijardi KM). 

Zbog neispunjavanja preuzetih reformi, nikada nisu povučena sva odobrena sredstva, pa je aranžman s MMF-om prekinut u šestom mjesecu 2018. godine. Tada je naša država uspjela povući dvije tranše od skoro 300 miliona KM.

Bh. institucije sada žele novi prošireni aranžman, ali nije precizirano pod kojim tačno uvjetima će on biti odobren.

Prema informacijama našeg lista, čelnici MMF-a bit će vrlo rigorozni prema našoj državi kada je u pitanju novi kredit, ukazujući na to da odobrena sredstva ovoga puta moraju pratiti reformski procesi u BiH, što u posljednjih nekoliko godina nije bio slučaj.

Ali, bez obzira na uvjete i zahtjeve, vlast u BiH će, prema svemu sudeći, ponovo tražiti skoro milijardu maraka kredita. Sredstva koja su dobivena od ove institucije u maju u iznosu od 330 miliona eura, a radi se o pomoći i oporavku od posljedica pandemije, već su iskorištena za krpljenje budžetskih rupa.

Privatni sektor

Vlada FBiH već je odobrila 200 miliona KM za pomoć kantonima i budžetima, a ostali dio za mjere prema privatnom sektoru.  

Federacija je, kako stvari stoje, zagrijana za kreditni aranžman, dok ni RS, kao entitet i pregovarač, nema ništa protiv novog zaduženja, ali su svjesni da se ovim pregovorima jačaju institucije BiH, poput Centralne banke, koja je dio Fiskalnog vijeća.

Šta može biti problem

Bh. vlastima problem u pregovorima može predstavljati činjenica da je odobreni kredit za pomoć borbi protiv koronavirusa, odobren u aprilu, mjesecima bio „zakočen“ zbog političkih trzavica na relaciji SDA - HDZ.  

Tada se mjesecima čekala garancija Vijeća ministara na kredit, koja je više puta skidana s dnevnog reda sjednica. Tek nakon reakcija iz EU i Ambasade SAD, kredit je postao operativan.