Dokument „Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje“ Svjetske banke, o kojem je "Dnevni avaz" jučer izvijestio, izazvao je mnogo pažnje u bh. javnosti.
U tom dokumentu, podsjetimo, zaključuje se da će BiH ovim tempom trebati 100 godina da dostigne životni standard EU.
No, ovo nije jedini zabrinjavajući zaključak ove studije, već se u njemu iznosi čitav niz veoma alarmantnih teza za našu zemlju.
Između ostalog, navodi se da je sadašnji model razvoja Bosne i Hercegovine dugoročno neodrživ, a njene institucije zahtijevaju unapređenje, naročito jer je zemlja izložena brojnim rizicima koji mogu prekinuti njene aktivnosti u pravcu većeg ekonomskog rasta i zajedničkog prosperiteta.
- BiH je osjetljiva na okolišne šokove i na tekuću pandemiju virusa korona, što predstavlja najozbiljniji socijalni i ekonomski izazov u zemlji nakon svjetske finansijske krize – stoji u dokumentu.
Pojava COVID-19 predstavlja test za zdravstveni sistem zemlje, dok mjere za zaustavljanje njegovog širenja rezultiraju ekonomskim usporavanjem i ugrožavaju ekonomsku sigurnost mnogih građana, naročito onih s nižim primanjima.
- Očekivano ekonomsko usporavanje i s njim povezan potencijalni gubitak radnih mjesta će povećati siromaštvo u zemlji – navode stručnjaci.
Iako još uvijek nije jasno koliki će biti konačan danak pandemije u zemlji, biće potreban snažan koordiniran institucionalni odgovor, kako bi se ograničilo njeno širenje i kako bi se osiguralo da društveni i ekonomski poremećaji uzrokovani
pandemijom ne budu dugotrajni.
Ističe se da će za ostvarivanje većeg, održivog i ravnomjernog rasta, biti potrebne intervencije u četiri oblasti: uravnoteženje rasta, investicije u fizički kapital, snažniji ljudski kapital i upravljanje prirodnim resursima.
Ekonomski rast BiH je i dalje je vođen javnim sektorom i potrošnjom, a zemlja je
ostvarila tek blagi pomak u orijentaciji prema vani.
Složena institucionalna struktura onemogućava odlučne aktivnosti na implementaciji potrebnih reformi, a strah u vezi s utjecajem demografskih trendova na razvoj zemlje su se povećale.
- Bit će potrebno ulaganje značajnih napora da bi se ostvario ravnomjerniji rast. Nakon svjetske finansijske krize došlo je do povećanja siromaštva, a nejednakost
ostaje ista. Veliki dio radne snage je angažiran u neformalnom sektoru. Nezaposlenost mladih je velika, a žene imaju ograničene ekonomske mogućnosti – navode stručnjaci Svjetske banke.
Potrebno je i bolje upravljanje prirodnim resursima u cilju ostvarivanja prosperiteta.
- Boljim iskorištavanjem prirodnih resursa, BiH može pomoći stvaranju boljih prilika za svoje stanovništvo uz istovremeno jačanje okolišne održivosti. BiH posjeduje
vrijedne prirodne resurse, počev od nekih od najočuvanijih šuma u Evropi sve do veoma plodne zemlje – stoji u opsežnom dokumentu.
Šumarstvo i poljoprivreda predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i u velikoj mjeri doprinose ekonomiji, ali izvoz iz BiH je ograničen na proizvode male dodatne vrijednosti od sirovog drveta do neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, a
radna mjesta u tim sektorima su često slabo plaćena i pružaju ograničenu dugoročnu perspektivu za radnike.
