Udruženje građana “Zašto ne” i inicijativa Istinomjer održali su prezentaciju pod nazivom “Lokalne samouprave u BiH – Odgovornost i otvorenost u radu”, u okviru koje su predstavili finalne rezultate monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja.
Rezultati istraživanja i monitoringa rada lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini pokazali su da su općine Stari Grad Sarajevo i Kakanj pokazale najveću otvorenost, a da su najlošije rezultate ostvarili Glamoč, Dobretići, Istočni Mostar i Kupres, koji još namaju ni zvanične internet-stranice, javlja Anadolija.
Udruženje građana “Zašto ne” i inicijativa Istinomjer danas su u Sarajevu održali prezentaciju pod nazivom “Lokalne samouprave u BiH – Odgovornost i otvorenost u radu”, u okviru koje su predstavili javnosti finalne rezultate monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja načelnika i gradonačelnika u 12 jedinica lokalne samouprave (LSU) u BiH za mandat od 2016. do 2020. godine, kao i istraživanje otvorenosti svih 145 općina i gradova u 2019. godini, koje je provedeno u okviru projekta "Lokalni indeks otvorenosti".
Istraživanje Istinomjera obuhvatilo je predizborna obećanja načelnika i gradonačelnika Bijeljine, Trebinja, Bihaća, Prijedora, Banje Luke, Tuzle, Širokog Brijega, općine Centar Sarajevo, općine Stari Grad Sarajevo, općine Novo Sarajevo, općine Novi Grad Sarajevo i općine Istočno Novo Sarajevo.
Istinomjer je u okviru trećeg takvog istraživanja zabilježio ukupno 735 obećanja koja su načelnici i gradonačelnici 12 lokalnih samouprava dali pred izbore 2016. godine, a ispunjeno je 43 posto, što je samo u promilima manje u odnosu na ispunjenost obećanja koja su dali načelnici i gradonačelnici za mandat ranije.
Najviše obećanja pred izbore je dao načelnik općine Centar Sarajevo Nedžad Ajnadžić, koji je od 205 obećanja ispunio 44 posto.
Načelnik općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić je uoči izbora građanima dao 124 obećanja i rekorder je sa 104 isunjena obećanja, odnosno sa stopom ispunjenošću od 84 posto datih obećanja.
Kada je u pitanju izvještaj o otvorenosti svih 145 lokalnih samouprava u BiH, on je urađen na principima transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti, a lokalne vlasti u državi su ove godine ispunile svega 33 posto indikatora otvorenosti, što je za jedan procent manje u odnosu na prethodnu godinu.
Najbolje rezultate u ovogodišnjem istraživanju ostvarila je Općina Stari Grad Sarajevo sa 72,09 posto zadovoljenih indikatora. Na drugom mjestu je Općina Kakanj sa 57,84 posto, a slijede Grad Prijedor (56,81 posto), Grad Zenica (54,92 posto) i Općina Novo Sarajevo (54,53 posto).
Općina Stari Grad Sarajevo je najuspješnija po principima transparentnosti i pristupačnosti, dok je Općina Kakanj najbolja po principima integriteta i učinkovitosti.
Najlošije rezultate po ovom istraživanju, i to s nultom stopom zadovoljenja indikatora, ostvarile su općine Glamoč, Dobretići, Istočni Mostar i Kupres, a niti jedna od tih općina, kao ni Istočni Drvar, nemaju zvanične internet-stranice.
Danira Karović je u ime UG “Zašto ne“ istaknula da su rezultati druge godine monitoringa lokanog indeksa otvorenost pokazali da su lokalne jedinice vlasti još neotvorenije prema građanima nego što je to bio slučaj prošle godine.
- Prethodne godine je rezultat iznosio 34 posto otvorenosti, a ove godine je on 33 posto. Na prvom mjestu po otvorenosti je Općina Stari Grad Sarajevo, zatim slijede Općina Kakanj, Grad Prijedor, Grad Zenica i Općina Novo Sarajevo - kazala je Karović.
Karović je kazala da je evidentno da u lokalnoj samoupravi i dalje postoje veliki problemi nedostatnih informacija za javnost te je dodala da dostupnost budžeta ima samo 14 lokalnih zajednica.
- Kada je riječ o javnim raspravama, samo sedam posto lokalnih jedinica prakticira taj vid konsultacija s građanima. Ovo ističemo kao najveće probleme na kojima lokalne samouprave u BiH trebaju poraditi u narednom mandatu - kazala je Karović.
Denis Čarkadžić iz UG “Zašto ne“ kazao je, pak, da je monitoring rada 12 lokalnih jedinica vlasti pokazao skoro identične rezultate kao i prethodnog mandata.