Novi val pandemije koronavirusa koji je zahvatio našu zemlju na samom početku izborne kampanje za novembarske lokalne izbore će, uz hroničnu bolest lošeg izbornog sistema, sistemskih malverzacija i uhodanih izbornih pljački, onemogućiti bilo kakve suštinske demokratske promjene, kakve bi se, inače, mogle očekivati od izbora.

U ovom trenutku to je možda najteži izazov s kojim se Bosna i Hercegovina suočava umjesto velikog odziva i podrške promjenama, građani gube i posljednju nadu te će mnogi iz straha od izbornih krađa i u uvjetima pandemije, jednostavno, odustati od svog prava i obaveze da biraju po svojoj savjesti!

Evropsko dno

Tim prije što se i ovi izbori održavaju u državi koja je prikovana na dno evropskih i regionalnih lista u pogledu ekonomskog rasta, investicija, standarda života, u samom vrhu po nezaposlenosti, kršenju ljudskih prava, korupciji i organiziranom kriminalu.

U takvoj situaciji očekivalo bi se da bi izbori kao festival demokratije mogli probuditi nadu kod građana i dugo čekani napredak.

Međutim, dosadašnje veoma loše iskustvo, niz dokazanih sistemskih problema s izborima u BiH, nemogućnost elektronskog glasanja, nepostojanje preciznih i tačnih biračkih spiskova, podložnost greškama i mahinacijama uz evidentnu političku kontrolu nad procesom prikupljanja, brojanja i verificiranja glasova, u potpunosti narušava povjerenje u cijeli proces.

Centralna izborna komisija BiH, kao vrhovni i odgovorni državni organ, u više je navrata politički zloupotrijebljena, a veliki broj građana i stranaka ne vjeruje u njenu neovisnosti i zakonitost.

Procesi koje je pravosuđe pokrenulo, a u kojima je, samo u nekoliko primjera, dokazana apsolutna i otvorena izborna krađa i to unaprijed dogovorena, kao recimo u slučaju Asima Kambera, samo su vrh ledenog brijega i Damoklov mač su nad demokratijom u Bosni i Hercegovini.

I posljednje sumnje u nove prevare za glasanje u Srebrenici samo dodatno kompliciraju situaciju, posebno jer se aktuelno rukovodstvo CIK-a prema tim prijavama odnosi flegmanski i rutinerski, kao da je, tobože, riječ o nečemu što se ima očekivati.

Kako saznajemo, upravo ova situacija u kojoj se kampanja i lokalni izbori održavaju u atmosferi potpunog nepovjerenja, uz objektivnu otežavajuću okolnost pandemije to će definitivno utjecati na odziv i objektivnost izbornih rezultata, izazvala je i debatu i unutar međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Prema nekim mišljenjima, krajnje je vrijeme da ključni međunarodni faktori reagiraju kako to nerijetko reagiraju kada je demokratija ugrožena u drugim dijelovima svijeta, naprimjer Bjelorusiji.

Jer, pod ovakvim uvjetima bh. kolektivni Lukašenko kao metafora okorjelog, korumpiranog sistema, sastavljenog iz više različitih dijelova, ali s istim karakteristikama kao notorni bjeloruski diktator, neće ni na lokalnim, ali ni na bilo kojim budućim izborima biti uzdrman!

Ukoliko, dakle, nema realne mogućnosti za promjene na izborima, onda nema ni demokratije, to je apsolutno jasno.

A veliko je pitanje ima li realne mogućnosti da dođe do promjena u BiH?

Stoga, sve glasniji su oni koji traže da, u prvom redu države Kvinte (Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija), ali i Delegacija EU i Ured visokog predstavnika, energično reagiraju i pokušaju spasiti što se može spasiti u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini. Od Kvinte se to očekuje mnogo više nego od OHR-a, s obzirom na to da ambasadori tih država pokazuju izniman interes i razumijevanje situacije u državi.

Mlaki odgovor

Na prvom mjestu to bi bilo hitno zaustavljanje svih malverzacija u centralnom biračkom spisku, zatim snažniji i transparentniji monitoring na dan glasanja, stroga kontrola nad procesom prikupljanja i posebno brojanja glasova uz nedozvoljavanje općinskim izbornim komisijama koje su pod kontrolom vladajućih stranaka da omogućavaju izborne prevare na biračkim mjestima. Snažna reakcija Kvinte koja bi doprinijela zaustavljaju erozije povjerenja birača u izborni proces mogla bi imati ljekovitu posljedicu i mobilizirala bi birače koji se dvoume da li uopće izaći na izbore 15. novembra.

- Aktiviranje najjačih međunarodnih igrača, a njima je to već rečeno u direktnim razgovorima ambasadora, u ovakvoj situaciji pokazalo bi da i oni vjeruju da još nije sve izgubljeno. To bi obeshrabrilo one koji već planiraju modificirati volju birača. Ukoliko se izborna krađa dovoljno otela, mnogi će od nje i odustati. Zbog toga su izuzetno važni procesi koje je pokrenulo Tužilaštvo BiH i zato ono zaslužuje da svako podrži, tvrdi naš diplomatski izvor.

Međutim, kako saznaje „Avaz“, za sada nema pune saglasnosti da se ide dalje od poruka u kojima se građani pozivaju da izađu na izbore. I ranije je međunarodna zajednica, zbog razlika unutar država koje vode glavnu riječ, na otvorene izborne prevare reagirala mlako, samo ih konstatirajući i traži od onih koji su bili žrtve da ne talasaju previše smatrajući da se postojećih procedura treba pridržavati, pa makar bile nefer, loše i nepravedne. Ali, nije malo onih koji smatraju da je takva politika nedjelotvorna i samo održava u životu kolektivnog Lukašenka koji kroz svaki izborni proces prolazi apsolutno neokrznut.

Promjene u Crnoj Gori

Da koronavirus ne mora nužno utjecati na izborni proces, pokazali su nedavno održani izbori u Crnoj Gori, gdje je, uprkos pandemiji, izlaznost bila veća nego na ranijim izborima. I, desile su se promjene. Dakle, ukoliko izlaznost u BiH na lokalnim izborima bude niska, to neće biti samo zbog pandemije, nego primarno zbog nepovjerenja u demokratičnost i zakonitost izbornog procesa.