Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov trebao je sutra stići u posjetu Bosni i Hercegovinu u okviru regionalne turneje te je trebao razgovarati s najvišim bh. zvaničnicima. Lavrov u našu zemlju ponovo je namjeravao doći u vrijeme izborne kampanje kao i prije dvije godine, ali uoči važne rasprave o BiH u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Prije dvije godine, nekoliko dana uoči općih izbora ruski je šef diplomatije, također, posjetio Sarajevo, ali i Banja Luku. Ovaj put, Lavrov je na putu prema aerodroma trebao svratiti i do Istočnog Sarajeva.
Ipak, posjeta Lavrova u posljednji čas je otkazana jer je, kako je saopšteno, ruski šef diplomatije bio u kontaktu sa osobama zaraženim od COVID-a 19.
No, ključno pitanje koje se postavlja je s kojim motivom je Lavrov odlučio baš sada posjetiti BiH?
Rusija se već duže vremena suočava sa opravdanim kritikama da pokušava utjecati na izborne procese u mnogim državama, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Međutim, kako tvrde dobro upućeni diplomatski izvori „Avaza“ ova Lavrova posjeta, iako ranije planirana i očito „tradiocionalno predizborna“,trebala je da ima jednu mnogo značajniju dimenziju.
Naime, ruski šef diplomatije trebao je doći nakon dva ključna regionalna događaja koji su Zapadni Balkan - koji je posljednjih godina bio meta snažnog ruskog utjecaja - ponovo okrenuli prema euroatlanskim integracijama!
Prvi je bio odlazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Vašington gdje je, uprkos ruskom stavu, potpisao sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa sa Kosovom, otvorio vrata osnivanju regionalnog „šengena“ te velikim američkim investicijama u infrastrukturu i razvoj. Evidentno je da je takav korak stabilizirao i samu Srbiju koja pokazuje snažan ekonomski zamah čak i u vrijeme pandemije.
Ubrzo nakon toga, u regiju je stigao i državni sekretar SAD Majk Pompeo (Mike Pompeo), koji je prilikom posjete Hrvatskoj rekao da će se SAD ozbiljno baviti regionom, uključujući naravno i BiH. Da su ovi događaji upalili alarme u Rusiji bilo je jasno na osnovu nervoznih reakcija Moskve posebno u pogledu Vučićeve odluke da Srbiju povuče ka EU i SAD, a dalje od, uglavnom, ekonomski beskorisnog utjecaja Kremlja.
O tome je u televizijskom intervjuu za N1 govorio i Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH.
- Balkan se u pozitivnom smislu potresao nakon odlaska Vučića u Bijelu kuću. Vašington će uložiti 15 ili 20 milijardi dolara u infrastrukturu cijelog zapadnog Balkana i onoga što se zove budući „mini šengen“. Veoma je važno da su Vašington i Brisel ovoga puta veoma bliski u tome kako pomoći BiH kako izgraditi autoputevekako objediniti sve te ekonomnske potencijale uz čuvanje naših granica. I naravno da takva vrsta jedinstvene akcije Zapada budi nervozu Rusije. Dolaskom Lavrova žele da pokažu da su i oni tu faktor. Nemaju očigledno gdje da odu osim kod gospodina Dodika. Sve je to legitimno, ali ja i dalje vrlo snažno zagovaram da BiH svoju budućnost mora tražiti u NATO integracijama, EU, i veoma snažnim vezama sa Vašingtonom – rekao je Radončić.
Sam Lavrov je pred dolazak hvalio Dejtonski mirovni sporazum, te tražio odlazak visokog predstavnika. Lavrov je istakao da nema dovoljno razloga za razgovor o reviziji Dejtona, koji već četvrt vijeka uspješno obezbjeđuje mir, bezbjednost i stabilnost u BiH i regionu.
- Trajna vrijednost mirovnog sporazuma leži u činjenici da je on precizirao osobine unutrašnjeg uređenja BiH, utvrdio ustavni položaj dva entiteta, razgraničio sfere odgovornosti među nivoima vlasti, garantovao jednak status tri konstitutivna naroda, obezbijedio verifikovanu šemu za ostvarivanje njihovih nacionalnih prava, uključujući pravo veta radi zaštite vitalnog nacinalnog interesa. Zadiranje u ove temeljne postulate znači podrivanje osnova državnosti BiH - naglasio je Lavrov.
Dodik je jučer opširno komentirao dolazak ruskog zvaničnika, sa namjerom da to predstavi kao veliku podršku njegovim stavovima.
- Njegova posjeta Srpskoj za mene lično je važnija od posjete Predsjedništvu BiH. Lavrov je prijatelj Srpske, čovjek koji je dugo godina bio ministar, a prije toga ambasador u Ujedinjenim nacijama i razumije detalje o problemima u BiH, a za nas je vema važno da imamo ljude koji razumiju detalje - rekao je Dodik jučer u Banjaluci.
2014. godine u BiH stigao Konstantin Malofejev, Putinov tajkun, kako bi podržao i pomogao da Dodik pobijedi u utrci za predsjednika RS. Iste godine ruski kozaci marširali Banja Lukom
2016. Dodik pred izbore posjetio Vladimira Putina
2018. Par sedmica prije izbora Banja Luku su posjetili Putinovi zloglasni „Noćni vukovi“, a zatim i sam Lavrov
