Predsjednica Savjetodavnog vijeća za BiH u Vašingtonu Ajla Delkić u intervjuu za „Avaz“ kaže da su američki izbori bili teški, ali da je zbog pobjede demokrate Džoa Bajdena (Joe Biden) sretan veći dio stanovnika ove države, kao i prijateljskih zemalja SAD. Historijska pobjeda budi nadu i u bolje dane za našu zemlju, ali promjene, smatra Delkić, trebaju početi od građana i političara u BiH. 

Agresorska vojska

Jeste li očekivali ovako „tijesan“ rezultat američkih izbora i koliko su na pobjedu Bajdena utjecali glasovi Bosanaca i Hercegovaca u pojedinim državama?

- Pošto je zemlja ovako podijeljena, znali smo da nema šanse da jedan kandidat pobijedi s nekom ogromnom većinom. Mislim da je 2004. godine Buš pobijedio Gora s nekih 537 glasova na Floridi i rezultat te pobjede je bio da je postao predsjednik SAD.

Ovo nam pokazuje da je svaki glas zaista bitan i naravno da su i Bosanci imali veliku ulogu. Naša dijaspora je u Arizoni, Pensilvaniji, Mičigenu, ima nas mnogo i u Džordžiji. Mislim da su imali krucijalnu ulogu, jer nas ima na desetine hiljada. Rekordan broj naše dijaspore je glasao na ovim izborima, pogotovo jer gotovo svi znaju Džoa Bajdena i koliko se on zalagao za BiH kada niko nije.

Bio je jedan od prvih koji je došao u BiH tokom rata, bio je za bombardiranje agresorske vojske, ukidanje embarga na oružje i za to da se zaustavi genocid nad bošnjačkim narodom.

Jesu li njegovi stavovi o ratu u BiH i danas isti?

- Predsjednik Bajden je 2017., nakon što je otišao iz Bijele kuće, prvi javni govor održao na našoj proslavi 25. godišnjice američkog priznanja BiH. Znam njegove ljude odavno, još kada je bio potpredsjednik SAD, i imala sam veoma dobre prijatelje u Obaminoj administraciji koji su radili za Bajdena. Kroz njegove rezultate, a i kroz lične kontakte van organizacije za koju radim već nekih desetak godina, stekla sam dojam da je on dobar čovjek. Bila je velika stvar da dođe na našu proslavu i upravo tu ima prvo obraćanje nakon odlaska s pozicije potpredsjednika, što pokazuje da mu je BiH, ipak, u srcu. 

Koliko je Savjetodavno vijeće utjecalo na ovoliku izlaznost naših ljudi na izbore, a time i na pobjedu Bajdena?

- Vijeće ne podržava nijednog kandidata. Mi smo neprofitna organizacija i ne bavimo se time. Naš cilj je da što više naše dijaspore glasa, ali nije na nama da im govorimo za koga. Tako da mi imamo Bosanaca republikanaca, demokrata, nezavisnih. Želimo da glasaju za onoga za koga oni misle da je najbolji. Ali, Elvir Klempić je stažirao kod nas 2014. godine. On je došao iz Ajove u DC, radio je za nas i kroz stažiranje je upoznao Vašington i postao aktivan u Demokratskoj partiji.

Drago nam što je svojim trudom i znanjem dobio posao u Bajdenovoj kampanji. On je prvi na tom nivou, ali imamo ljude koji rade za američki Kongres i Stejt department, ali voljeli bismo da ih ima više. Nama je bitno da se što više ljudi uključi u američki politički život i mi im u tome možemo i želimo pomoći. Za našu domovinu Ameriku, ali i za našu domovinu BiH, važno je da su prisutni tamo gdje se donose odluke.

Šta će pobjeda Bajdena značiti za budućnost BiH i Balkana? Vijećnica je bila u bojama američke zastave, na ulicama Sarajeva ljudi s američkim i bosanskim zastavama... Ima li osnova za takvu euforiju?

- Naravno. Ovo je možda posljednji američki predsjednik koji zna toliko o BiH i koji ima duboku i dugu historiju sa BiH. To je velika stvar. Čovjek se zaista borio, zajedno sa senatorom Bobom Dolom. Njih dvojica su radila onda kada niko nije. Trošio je svoj politički kapital za BiH. Morate razumjeti da je on bio senator iz Delavera, tamo nije bilo nas u to vrijeme, nije bilo glasača ili donatora. Radio je, jer je vjerovao u BiH. 

Mislim da je ovo veoma dobro za BiH i da imamo šansu u naredne četiri godine da se nešto uradi, ali prvo je na bh. političarima da se angažiraju, jer ne možemo čekati. Ne možemo misliti: „Džo Bajden je pobijedio, sve će nam biti dobro, on će doći i spasiti nas sviju“. To ne ide tako. 

Kada biste bili u mogućnosti, a imate veliki utjecaj u Vašingtonu, šta biste najprije savjetovali novoj administraciji kada je o BiH riječ? 

- Mislim da Bosna mora postati dio NATO-a, da se ta priča završi. I treba ojačati vojne snage u BiH. Mislim da smo u takvoj poziciji da je to bitno. Treba se boriti protiv korupcije, jer to je ogromni problem u BiH i cijeloj regiji. Opsežnije reforme su potrebne BiH i zatim da se stvari poput negiranja genocida, negiranja istine i činjenica zaustave. 

Bajden je rekao da stoji iza činjenica, to je ponovio i na našoj proslavi. Amerika stoji iza toga i on stoji iza toga, poznaje region i ne želi dobro samo BiH, već i cijelom regionu. 

Spomenuli ste unutrašnje probleme BiH, poput korupcije, koji su i u Americi poznati. 

- Imati državu znači biti odgovoran. I narod u BiH mora pokazati da želi promjene.

Glasanje za isto očigledno stvara iste rezultate. Ako želimo nešto drugačije, valjda moramo tražiti veću odgovornost od političkih elita i glasati za ono što želimo, a ne predati se i misliti da ne možemo ništa promijeniti.

Cilj i strategija

Upozoravali ste da RS troši milione dolara za lobiranje protiv BiH. Očekujete li promjenu u odnosu bh. diplomatije, bar sada, kada je ona možda i najpotrebnija?

- Činjenica da ti uredi (Vlade RS, op. a.) postoje širom svijeta govori nam da se ne bore protiv toga, jer to ne može postojati tek tako. Jedna strana, koja je protiv BiH, ulaže kapital, sva sredstva, jer ima cilj i strategiju. Šta je strategija probosanskih političara? Da Amerika neće dopustiti da nestanemo? To nije strategija. Svaka država mora imati dugoročan plan, a mi smo od danas do sutra i to nas nigdje ne vodi.

Ljudi kukaju, korupcija je tu, ali narod učestvuje u toj korupciji. Korupcija neće nestati sama od sebe. Razumijem da je ljudima u BiH teško, ali promjene su bolne i to je tako u cijelom svijetu. Vrijeme prolazi i nikog ne čeka. Prije 25 godina je potpisan Dejtonski sporazum, baš ove godine Bajden je pobijedio, tako da je to možda simbolika i ovu priliku treba iskoristiti.

Šta BiH prvo treba učiniti, nakon što su njeni predstavnici uputili čestitke?

Antibosanski akteri, koje podržava Milorad Dodik, rade, sastaju se sa kongresmenima, senatorima. Lobisti RS to rade na lokalnim nivoima u SAD, sastaju se i s gradonačelnicima, jer znaju da će za deset godina oni završiti u Vašingtonu kao kongresmeni, senatori ili predsjednik i potpredsjednik. To je dugoročni plan. BiH mora imati strategiju, koju ja ne vidim.

Ima dobrih probosanskih ljudi sa svih strana

Je li Vas neko od bh. političara kontaktirao, zatražio neku pomoć ili savjet? 

- Dr. Denis Zvizdić, bivši premijer, i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka se uvijek jave kad dođu u Vašington. Kad smo u BiH, svi su zaista spremni da se sastanu s nama, od Predsjedništva do ostalih. Ima dobrih probosanskih ljudi sa svih strana, ali mislim da trebaju što više dolaziti u Vašington i sastajati se sa svima - od senatora do uposlenika.

Ko će biti državni sekretar

Koga vidite na ključnim pozicijama u novoj administraciji SAD? Hoćemo li imati specijalnog predstavnika za Balkan ili BiH? 

- Spominje se, recimo, Suzan Rajs (Susan Rice), bivša ambasadorica SAD u UN-u, kao državni sekretar. Za Balkan, vidjet će se, ne smijem vam reći ništa osim da će to biti dobri ljudi koji poznaju BiH i region.