Iako u prvi mah izgleda da su vladajuće stranke ostvarile uvjerljivu većinu, zapravo stvari su bitno drugačije kada se pogledaju veličina i struktura tih općina
.
Lokalni izbori u BiH donijeli su značajne promjene. To se u prvom redu odnosi na poraz SDA, koja je u Kantonu Sarajevo, osim ranije izgubljenog Starog Grada, ostala bez načelničkih mjesta u općinama Centar, Novo Sarajevo, Ilidža, dok se u Novom Gradu i Ilijašu i dalje vode mrtve trke između kandidata ove stranke i kandidata četvorke. S druge strane, u Republici Srpskoj SNSD i Milorad Dodik ostali su bez dva najveća grada Banje Luke i Bijeljine.
U govoru koji je održao tokom izborne noći Bakir Izetbegović poraz je nastojao ublažiti tvrdnjom da je SDA i dalje ima načelnička mjesta u najvećem broju općina u BiH i da su s jedne strane izgubili u Sarajevu, ali da s druge ostaju najjača stranka na nivou čitave Bosne i Hercegovine.
Kada se pogleda broj općinskih mjesta, ne računajući one nepotvrđene, najveći broj načelničkih pozicija imat će SNSD, njih 35, SDA ima 26 općina, HDZ 14, SDS 12, SDP 6, stranke četvorke u koaliciji 4…
Iako u prvi mah izgleda da su vladajuće stranke ostvarile uvjerljivu većinu, zapravo stvari su bitno drugačije kada se pogledaju veličina i struktura tih općina. Naime, i SNSD i SDA svoju dominaciju uglavnom imaju u malim općinama, s malim brojem stanovnika i skromnim budžetima.
Ilustracije radi, najveće općine u kojima je SDA osvojila načelnička mjesta su Travnik (53.000 stanovnika), Živinice (oko 60.000 stanovnika), Tešanj (43.000 stanovnika), Sanski Most (41.000). S druge strane, SDA nema vlast u većinski bošnjačkim gradovima: Tuzli (111.000 stanovnika), Zenici (110.000 stanovnika), Cazinu (66.000), Bihaću (56.000), Gračanici (45.000) i Lukavcu (45.000).
Kada je riječ o sarajevskim općinama, SDA, osim Starog Grada, koji je ranije izgubila (37.000 stanovnika), ostaje bez Centra (53.000 stanovnika), Novog Sarajeva (63.000 stanovnika) i Ilidže (64.000 stanovnika). Samo navedene općine kad se zbroje, dolazi se do brojke više od 650.000 stanovnika nad kojima SDA-ovi načelnici više neće imati vlast. Još gore po SDA je što se radi o ekonomskim centrima u državi, s najvećim budžetima. Tako samo budžet sarajevske općine Centar iznosi 65 miliona KM, općine Stari Grad 25 miliona, Novog Sarajeva 33 miliona, a Ilidže 50 miliona KM.
Samo u Sarajevu SDA od ovih izbora ostaje bez kontrole nad godišnje 140 miliona KM, a ovoj brojci zasigurno treba pridodati i više od milijardu KM kantonalnog budžeta, nakon što će stranke četvorke, izvjesno je, preuzeti vlast i u Kantonu. SDA ostaje nedostižan i budžet Tuzle, koji iznosi 75 miliona KM, kao i budžet Zenice od 65 miliona maraka.
S druge strane, samo gubitkom Banje Luke (185.000 stanovnika) i ponovnim neuspjehom u Bijeljini (107.000 stanovnika) SNSD ostaje bez kontrole nad blizu 300.000 stanovnika RS, što čini gotovo trećinu populacije ovog entiteta. Još veće glavobolje SNSD će dobiti kad se uzmu budžeti ova dva grada. U slučaju Banje Luke, on iznosi 155 miliona KM, a Bijeljine 51 milion.
Kumulativno gledano, SNSD tako u samo dva grada ostaje bez kontrole nad 200 miliona KM.
Naravno, gubitak načelničkih pozicija u velikim centrima nije problematičan samo zbog njihovog broja stanovnika i veličina. Većina institucija i resursa svake države smještena je u njihovim glavnim urbanim centrima, koji daju, vjerovatno, i presudan simbolički potencijal za daljnje širenje i jačanje neke političke opcije.
S te strane, osvajanje urbanih centara na lokalnim izborima opozicionim strankama u FBiH predstavlja golem kapital i priliku za pripreme za opće izbore 2022. godine.