Dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH privodi kraju brojanje glasova građana, već se može reći da je na ovogodišnjim lokalnim izborima došlo do značajnog pada broja nevažećih listića. Prema posljednjim podacima CIK-a, na ovogodišnjim lokalnim izborima nevažećim je proglašeno nešto više od 161.000 listića.

Veliko smanjenje

Naime, na prošlim izborima koji su održani 2018. godine broj nevažećih listića premašio je cifru od pola miliona, a što su mnogi analitičari okarakterizirali kao očit izborni inžinjering i moguće zloupotrebe. Na prošlim lokalnim izborima koji su održani 2016. godine bilo je više od 220.000 nevažećih listića.

Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić za "Avaz" kaže da su kontrolu vršili posmatrači i, ono što je vrlo bitno, da su građani preuzeli ulogu posmatrača.

-Znam da su se mnogi građani javili i Koaliciji „Pod lupom“ prijavljujući uočene nepravilnosti - kazao je Šehić.

On, pak, ističe da je do smanjenja broja nevažećih glasačkih listića došlo zbog straha određenih nesavjesnih i neodgovornih članova biračkih odbora da rade ono što su nekad mogli nesmetano raditi, a to je pravljenje nevažećih glasačkih listića. Dodao je da smo svi vidjeli i brojne proteste građana i nakon izbora, a zbog sumnje u ispravnost brojanja glasova.

- I u toku izbornog dana imali smo proteste u Doboju, pred izbore protesti su bili u Trebinju. Građani su ovaj put bili puno više zainteresirani da dođe do toga da niko nema pravo da falsificira izbornu volju birača - istakao je Šehić.

Prema njegovim riječima, kad se govori o nevažećim glasačkim listićima, treba razlikovati više vrsta.

Različite vrste

- Prva vrsta su oni koje nevažećima čine nesavjesni članovi biračkih odbora koji rade za određene političke stranke. Imali smo i biračka mjesta na kojima su svi članovi biračkih odbora iz jedne političke stranke, što ostavlja sumnju da se o radi o nepoštivanju Izbornog zakona BiH. Druga kategorija su kad građani nesvjesno učine listić nevažećim, jer se ne snalaze najbolje. Ali nelogično mi je da imamo ovako velik broj nevažećih listića za načelnike i gradonačelnike (više od 90.000, op. a.) - naglasio je Šehić.

Dodao je da je treća vrsta nevažećih listića ona kad ih građani svjesno učine nevažećima.

- Radi se o građanima koji nemaju povjerenja niti u jednu partiju, pa onda oni listić ili prekriže ili ostave neku poruku, pa i uvredljive sadržaje - istakao je Šehić.

Najopasniji su bijeli listići

- Četvrta i najopasnija kategorija su tzv. bijeli listići. Takav listić se vrlo lako može zloupotrijebiti od članova biračkog odbora na način da će staviti oznaku pored svog favorita iz stranke iz koje dolaze - kazao je Šehić.