Neka živi Bosna i Hercegovina, naša domovina! Smrt fašizmu - sloboda narodu!

Ovim riječima Nijaz Skenderagić, potpredsjednik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata BiH (SABNOR), započinje razgovor za “Dnevni avaz” povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH.

Historijski kontekst

Na današnji dan prije 77 godina, u noći sa 25. na 26. novembar 1943., održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu. 

- ZAVNOBiH me asocira na generacije koje su u BiH živjele u miru i slobodi, kada je svaki novi dan bio bolji od prethodnog. Gradile su se željezničke pruge, nicale su fabrike, ceste, bolnice, škole i univerziteti. Cijeli svijet znao je za Tita, s tim pasošem prelazili smo preko svih granica, ponosili se sportskim rezultatima... A, što je najvažnije, mladi su imali nenadoknadivu prednost u odnosu na svoje današnje vršnjake. Imali su nadu, koje danas nema – kaže Skenderagić.

Dodaje da mladi naraštaji ne znaju danas ni šta je to ZAVNOBiH, a njegove odluke i historijski kontekst u kojem su donesene zvuče im nerazumljivo, jer njihov život s tim nema nikakve veze.

- Vjerovati da su ZAVNOBiH i Povelja Kulina bana dovoljna i trajna garancija opstanka BiH, a pri tome ništa ne činiti da se riješe problemi koji zemlju razaraju iznutra, uključujući i nagomilanu mržnju kojom su zatrovani čitavi narodi, zabluda je čija cijena može biti previsoka – ističe Skenderagić.

Podsjeća na prvi princip Deklaracije ZAVNOBiH-a, a to je ravnopravnost Srba, muslimana i Hrvata u BiH, koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina.

- BiH je danas u jednom općem neredu i svjesno napravljenom haosu, kako bi pojedinci i grupe oko njih lakše mogli upravljati našim životima. Moramo se vratiti idealima BiH koje je zamislio ZAVNOBiH. Bez obzira na otpore i destrukcije iz nekih dijelova zemlje i susjednih nam država u kojima se nipodaštava ovaj najznačajniji događaj u novijoj historiji BiH.

Političari koji ne priznaju ovaj datum, negiraju sve vrijednosti koje on nosi sa sobom, počevši od antifašizma pa do jednakosti i ravnopravnosti. Želi se promijeniti historija. Od zločinaca prave heroje. U školama djecu uče da su četnici i ustaše ratni heroji, a partizane pokazuju kao ratne zločince. Nije čudo da djeca, kad odrastu, imaju iskrivljena mišljenja – smatra Skenderagić.

Prema njegovim riječima, mi u BiH smo posebno osjetljivi na politike i pokušaje relativizacije četništva i ustaštva, kao i njihovih saveznika.

Familijarno podobni

- Moramo se mnogo odlučnije i hrabrije suprotstaviti takvim pokušajima. Moramo im pokazati da je mnogo više i uvijek će biti onih koji vole i voljet će ovu zemlju. Jer, BiH je naša jedina domovina. S rezultatima lokalnih izbora pojavila se nada u bolje. I sam sam obradovan saznanjem da je narodu dosta više nacionalističkih torova i vječitih političara, da žele promjene. Hoću da vjerujem da dolaze na političku scenu ljudi koji vole svoju zemlju. 

Ljudi kojima su struka i sposobnost draže od stranačkih i familijarnih vječito podobnih. Nosioci političkih funkcija koji će se znati suprotstaviti aktima komšija i susjeda. Ne možemo mi u BiH više podnositi da kad god se u Beogradu i Zagrebu nakašlju, mi u BiH dobijemo upalu pluća. Vrijeme je za adekvatnu terapiju. Još da nam je vlast koja voli svoju zemlju i čuva svoje građane, da imamo vlast koja želi da preživimo, koja vjeruje u budućnost, sve bismo mogli - zaključuje Skenderagić.

Ideologija krvi i kame

Skenderagić je istakao kako pojedine interesne grupe nisu više jedine koje se trude revitalizirati fašističke zločine na ovim prostorima, već to, kako kaže, nažalost, čine i vlade susjednih nam država.

- Pa ispade da su četnici i ustaše bili antifašisti. Nažalost, i u BiH na mnogim ulicama, trgovima, na školama, fakultetima, domovima, šepure se imena izroda vlastitih naroda, ideologija krvi i kame. Iz mraka su iznjedrile mnoge nakaradne ličnosti – kazao je Skenderagić.