2020. je godina važnih godišnjica. 

Vjerovatno najvažnija za Bosnu i Hercegovinu je 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ujedno se obilježava godišnjica potpisivanja Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija pod nazivom “Žene, mir i sigurnost” koja je od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, posebno u svjetlu ciljane upotrebe seksualnog i rodno zasnovanog nasilja tokom rata 1990-ih godina. 

Osim toga, prije 5 godina, organizacija UN Women je inicirala kampanju „Orange the World“ (Obojimo svijet narandžasto) za promociju "16 dana aktivizma" protiv rodno zasnovanog nasilja koja traje od 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, sve do 10. decembra, Dana ljudskih prava.

Za Bosnu i Hercegovinu, kao i za ostatak svijeta, 2020. je bila i godina koja se, zbog pandemije nezapamćenih razmjera, ne može porediti ni sa jednom prethodnom. Svako je pogođen “novom normalnošću”. 

Za mnoge, uključujući mene, ovo je značilo mijenjanje ranije utvrđenih rutina i prilagođavanje drugačijem načinu rada – većinom od kuće. Slobodno možemo reći da nije bilo jednostavno ni za koga. Uprkos sve većoj virtualnoj povezanosti, online interakcije jednostavno nisu isto što i susreti u stvarnom svijetu i, s vremena na vrijeme, teško je ne osjećati se uplašeno, usamljeno i izolirano tokom ovog perioda.

Važna godina

Za žrtve rodno zasnovanog nasilja, prvenstveno žene, kao i za pripadnike LGBTIQ+ zajednice, prelazak na život pod restrikcijama zbog COVID-19 pandemije, posebno u okolnostima lockdowna, ne samo da nije jednostavan, već predstavlja svakodnevnu borbu – ponekada i za preživljavanje. U mnogim slučajevima ovo je tiha borba unutar vlastita četiri zida. 

Prema nedavnoj studiji OSCE-a, oko 50% žena u Bosni i Hercegovini je već iskusilo nasilje. Skoro četiri od deset žena (38%) je doživjelo psihiloško, fizičko ili seksualno nasilje od strane partnera, muža ili drugih počinioca, pri čemu samo tri posto žrtava prijavi nasilje nadležnima. Posebno su pogođene siromašne ili marginalizirane žene, poput žena sa invaliditetom ili žena iz manjinskih grupa kao što su Romkinje, te pripadnici LGBTIQ+ zajednice.

Zato je izuzetno važno da govorimo otvoreno o rodno zasnovanom nasilju i jasno poručimo: nijedna osoba u Bosni i Hercegovini – ili bilo gdje drugo – ne smije da trpi nasilje, posebno ne na osnovu svog spola. Mnogi pojedinci osjećaju da nemaju drugog izbora nego da trpe rodno zasnovano nasilje iz različitih razloga, uključujući finansijsku ovisnost, manjak alternativa ili široko rasprostranjenu skepsu prema radu institucija i strah od društvene stigmatizacije, čak i u okviru vlastite porodice.

Iako je važno da postoje neophodni zakoni koji zabranjuju bilo koji oblik rodno zasnovanog nasilja, efikasna provedba zakona i javne institucije koje štite od takvih oblika nasilja su, svakako, ključni. Ovi mehanizmi i servisi moraju biti usklađeni sa EU standardima na putu ka evropskim integracijama. Isto tako je važno naglasiti ključni značaj civilnog društva u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja – u Bosni i Hercegovini postoje brojne nevladine organizacije i skloništa, poput osam sigurnih kuća za žene i djecu koji uzorno rade pružajući pomoć svima onima koji su se suočili sa nasiljem.

UN Women, kao vodeća organizacija u međunarodnoj zajednici koja radi na suzbijanju rodno zasnovanog nasilja, razvila je set izvrsnih preporuka za nadgradnju postojećih servisa za žene koje su doživjele nasilje (vidjeti: https://bit.ly/33YZr1Q).

Međutim, isto tako je važno da se podsjetimo da kao članovi društva svi imamo važnu ulogu u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

Osnaživanje žena

Kako svi možemo učiniti nešto da svijet učinimo narandžastim? Slijedi šest tačaka koje čine otvorenu listu načina na koje možemo dati svoj doprinos:

- Primijeti i saslušaj: Rodno zasnovano nasilje je nekada teško uočiti pošto mnoge žrtve pokušavaju da prikriju svoju patnju, jer su mnogi počinioci bliski srodnici ili supružnici. Međutim, statistički gledano, vrlo je vjerovatno da poznajemo osobu pogođenu rodno zasnovanim nasiljem. Ukoliko se javi i najmanja sumnja da je osoba u vašem okruženju žrtva rodno zasnovanog nasilja, pokušajte naći način da razgovarate sa tom osobom i saznati da li joj je potrebna pomoć. Ukoliko se čini prikladnim, informišite je o načinima na koje može zatražiti pomoć (SOS telefoni, savjetovališta, podrška specijaliziranih organizacija itd.). 

- Suoči i progovori: Svi se susrećemo sa situacijama u kojima se izgovaraju neprikladni komentari ili šale na osnovu roda ili rodnih stereotipa. Kada se uvredljive riječi koriste uvijek iznova, onda se nasilje može učiniti prihvatljivim – stoga je veoma važno prozvati i osporiti svaki oblik rodne diskriminacije – i dva puta razmisliti o tome kako se izražavamo.

- Podigni svijest: Podizanje svijesti i obrazovanje o ravnopravnosti spolova ključni su faktor u suzbijanju nasilja nad ženama. Svi možemo doprinijeti podizanju svijesti tako što ćemo se dobro informisati, te sa kolegama, prijateljima i porodici dijeliti informacije temeljene na činjenicama.

- Ohrabri: Svi možemo učiniti svoj dio posla da ohrabrimo djevojčice i žene da progovore i da se aktivno bore protiv diskriminacije, što će ujedno pomoći da ostvare svoj puni potencijal. Žene uzori su posebno važne u ovom kontekstu – bilo u politici, gdje još uvijek ima dosta prostora za veće sudjelovanje žena (naime, od preko 140 gradonačelničkih i načelničkih mjesta, samo tri žene su na lokalnim izborima izabrane na ovu funkciju), u privatnom sektoru ili u porodici.

- Uključimo dječake i muškarce: Iako mnogi pokazatelji govore da su većina počinitelja rodno zasnovanog nasilja muškarci, ovo isto tako znači da dječaci i muškarci igraju ključnu ulogu u zaustavljanju rodno zasnovanog nasilja, te ih je neophodno uključiti da postanu pokretači promjena. Na individualnom nivou svi možemo učiniti svoj dio posla u podizanju svijesti tako što ćemo senzibilizirati naše sinove, braću i muževe.

“Obojimo svijet narandžasto”

Borba protiv svake vrste rodne neravnopravnosti nije samo prioritet austrijske vanjske politike, već je i za mene – kao prvu austrijsku ambasadoricu u Bosni i Hercegovini – posebno važno. 

Postizanje rodne ravnopravnosti, zaštita ženskih prava i osnaživanje žena je od vitalnog značaja za izgradnju održive budućnosti za bh. društvo; isto tako, navedeno je usko vezano za evropske integracije i ciljeve održivog razvoja UN-a. 

Ovo je razlog zašto će Austrijska ambasada u Sarajevu i ove godine doprinijeti kampanji “Obojimo svijet narandžasto” i osvijetliti zgradu ambasade narandžastom bojom od 25. novembra do 10. decembra 2020. godine.

Tokom prvog vala COVID-19 pandemije, Austrijska ambasada u Sarajevu je finansijski podržala online savjetovalište Akademije za žene koje je obezbijedilo besplatnu profesionalnu psihoterapiju za žene u Bosni i Hercegovini kojima je bila potrebna psihološka podrška i savjet zbog porodičnog nasilja. 

U oktobru 2020. godine, Austrijska ambasada u Sarajevu je podržala kampanju obilježavanja 20. godišnjice Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a.