Ni u prošlosti Bosna i Hercegovina generalno nije imala dobar učinak u pogledu reforme energetskog sektora, do sada je bilo nemoguće prenijeti treći energetski paket na državni nivo, a u sektoru plina čak ni drugi energetski paket, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske energetske zajednice (EEZ).
Dodaje se da je protiv BiH pokrenuto ukupno osam slučajeva, a zbog kršenja obaveza i zakona u gotovo svim sferama koje obuhvata sporazum o osnivanju Evropske energetske zajednice.
- Operator sistema za prijenos električne energije nije izdvojen, kao ni operateri distributivnog sistema pod jurisdikcijom dva entiteta. Državno regulatorno tijelo nema važne nadležnosti. Sektor plina djeluje izvan evropskog zakona i prakse, bez zakona i regulatornih tijela na državnom nivou. Samo je RS usvojila zakon koji uređuje sektor plina koji je u velikoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom Energetske zajednice, ali, u odsustvu državnih institucija, ovaj entitet izolira od države – pojašnjeno je.
Dodaje se da u pogledu klime i okoliša, Okvirna energetska strategija za 2018. godinu u osnovi je zarobila zemlju u niz projekata koji podrazumijevaju veću proizvodnju električne energije na ugalj.
- Među kojima je i projekt dogradnje TE Tuzla koji je ujedno i predmet postupka zbog kršenja zakona koji se odnosi na davanje garancije za osiguranje kredita od kineske „Exim“ banke – naglašeno je.
Prema njihovom mišljenju, BiH neće ostvariti cilj za 2020. godinu od 40 posto korištenja obnovljivih izvora energije.
- U području energetske efikasnosti, entitetski zakoni nisu u potpunosti usklađeni, a postojeći zakoni nisu pravilno primijenjeni. Za smanjenje emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje BiH je usvojila državni plan, ali se on ne primjenjuje u praksi – naglašeno je.
- 55 posto – ispunjeno uvjeta EU u oblasti električne energije,
- 19 posto – u oblasti regulacije plinskog tržišta,
- 20 posto – u naftnom sektoru,
- 49 posto – u sferi obnovljivih izvora energije,
- 48 posto – u oblasti energetske efikasnosti,
- 48 posto – u sektoru okoliša,
- 36 posto – u klimatskom sektoru
- 8 posto – u infrastrukturnom sektoru,
- 89 posto – u oblasti statistike i
- 21 posto - u sektoru cyber sigurnosti.