Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling smatra da je s Joe Bidenom na svjetsku scenu stupio političar koji bi stvari u BiH mogao pokrenuti s mrtve tačke.
Christian Schwarz-Schilling je bio jedan od onih koji su dovoljno rano apelirali na svjetsku javnost da prepozna agresore u krvavim ratovima na Balkanu i da spriječi daljnje krvoproliće, piše Deutsche Welle.
Međutim, njegovi napori su tada bili uzalud. Iz protesta zbog pasivnosti Njemačke vlade, 1992. je dao ostavku na funkciju ministra pošte i telekomunikacija Njemačke.
Nakon rata 1995. Schwarz-Schilling je imao aktivnu ulogu u regiju zapadnog Balkana kao međunarodni medijator za BiH, a 2006. je postao visoki predstavnik za BiH i na toj funkciji je ostao samo godinu i po dana. Nakon silaska s te funkcije, Schwarz-Schilling se i dalje nastavio zalagati za jaču internacionalizaciju problema zvanog BiH.
Posljednji dokaz njegovog angažmana je i nedavno objavljena knjiga "Prokockani mir u Bosni. Evropski neuspjeh na Balkanu" ("Der verspielte Frieden. Europas Versagen auf dem Balkan"). U razgovoru prilikom predstavljanja knjige u predstavništvu Savezne pokrajine Hessen u Berlinu Schwarz-Schilling je u četvrtak navečer u izmjeni mišljenja s novinarom Stephanom Detjenom ponovio svoj apel iz 1992.
- Mi ne smijemo opet tolerirati dezintegrativne procese u BiH - rekao je 90-godišnji demokršćanski političar.
On se na početku razgovora osvrnuo na događaje 1992. koji su rezultirali izlaskom iz vlade Helmuta Kohla.
- Mi smo poslije Drugog svjetskog rata vjerovali da nikada nećemo doživjeti strahote tog rata. Međutim, odjednom smo se našli situaciji da 1992. svjedočimo stvaranje koncentracijskih logora, masovnih silovanja, ratova i to nekoliko stotina kilometara od Njemačke - rekao je Schwarz-Schilling.
U decembru 1992. je došlo do sukoba između Schwarz-Schillinga i ostatka kabineta kada se tadašnji ministar pošte nije mogo složiti s odlukom o tomu kako reagirati na događaje u BiH. I to zbog nesporazuma između različitih ministarstava.
- Danas se zaboravlja da to nije bio rat dviju vojski nego agresija jedne vojske na jedan nenaoružani narod. Tu nismo mogli duže čekati - rekao je Schwarz-Schilling.
On je objasnio da, nakon što je Helmut Kohl rekao kako "niko nije prisiljen sjediti za vladinim stolom", bilo "jasno kako moram nastupiti", te je istupio iz vlade.
- Čak je i Kinkel (tadašnji ministar vanjskih poslova Njemačke) govorio o građanskom ratu. To nije bila istina. Tu je vojska izašla iz kasarni i borila se protiv naroda - rekao je Schwarz-Schilling.
- Ja nisam mogao reći: ja sam kao ministar za poštu odgovoran samo za pisma. Odgovornost za svaku odluku vlade leži na svakom od ministara u vladi – dodao je.
Schwarz-Schilling je tokom razgovora u nekoliko navrata emotivno opisivao svoje frustracije zbog inertnosti evropskih zemalja tokom agresije na BiH tokom devedesetih.
- Amerikanci su mislili, prepustimo to Evropljanima koji su otkrili velike slobode nakon pada Željezne zavjese. Međutim, te 1992. se nije dogodilo ništa i tako je bilo sve do 1995. - rekao je Schwarz-Schilling.
On je objasnio kako je upravo govor preživjelog holokausta Ellija Wiesela prilikom otvaranja Muzeja holokausta u Washingtonu tadašnjeg predsjednika Billa Clintona ponukao da u Evropu pošalje svog ministra vanjskih poslova Warrena Christophera sa zadatkom da Evropljane privoli na odlučnije suprotstavljanje srpskoj agresiji u BiH.
- Klaus Kinkel i Helmut Kohl su se pravdali njemačkim Ustavnim sporom oko eventualnog uplitanja Njemačke u intervenciju NATO saveza - rekao je Schwarz-Schilling.
Iz tog perioda, kako je nastavio njemački političar, proizlazi i iscrpan izvještaj tadašnjeg predsjednika vanjskopolitičkog odbora Kongresa Joea Bidena koji je predvidio genocid u slučaju da međunarodna zajednica ništa ne poduzme kako bi spriječila rat u BiH.
- Mir iz Dejtona je postao moguć jer su Hrvati rekli da je nedopustivo ono što se događa u Hrvatskoj i BiH i krenuli u vojnu akciju. SAD su odigrale presudnu ulogu u jačanju volje Hrvata da vojno utječu na terenu - rekao Schwarz-Schilling i izrazio mišljenje da bi Washington ponovno mogao preuzeti vodeću ulogu u rješavanju problema u regiji zapadnog Balkana kao što je to već jednom učinio u devedesetima.
- Novi američki predsjednik će se potpuno sigurno ponovno pozabaviti BiH jer je on vrlo duboko u toj priči. Oni koji misle da je on zaboravio BiH se varaju - rekao je Schwarz-Schilling.
On je rekao da "ostaje da se vidi" hoće li se Biden pozvati na punomoći koje ima OHR i tako utjecati na destruktivne sile prije svega u entitetu RS.
Schwarz-Schilling je na kraju predstavljanja svoje knjige u predstavništvu savezne pokrajine Hessen u Berlinu, koje je zbog mjera ograničenja prenošeno preko interneta, zaključio kako narodi BiH i dalje trebaju pomoć izvana kako bi stvorio funkcionirajuće demokratsko društvo.
- Potpuno su pogrešni glasovi koji kažu: neka narodi u BiH to sami obave. Kako da jedna zemlja koja nema nikakvih iskustava s demokratijom sama izgradi jedan demokratski sustav. I Njemačkoj koja je imala iskustva Vajmarske republike to nije uspjelo bez pomoći izvana - zaključio je Schwarz-Schilling.
