Promjena nabolje, čovjeka pojedinca i cijelog čovječanstva moguća je samo iz slobode, a ne iz straha i prisile. Svaka promjena proizvedena strahom i prisilom vodi nas u zajedničku propast. Isus je prvi čovjek koji je činio dobro svima: i dobrima i zlima, i prijateljima i neprijateljima - kazao je profesor Franjevačke teologije u Sarajevu i dvostruki doktor nauka fra Mile Babić, u intervjuu za Fenu uoči blagdana Božića.
Pandemija koronavirusa je ljude primorala na drugačiju organizaciju života. S obzirom na mjere koje se poduzimaju u sprečavanju širenja zaraze, većina vjernika će Božić dočekati u kućama i okrilju obitelji.
Ali, koncept "zatvaranja" zbog pandemije treba iskoristiti na najbolji način te, kako kaže fra Mile Babić, iz svake nevolje treba izvući pouku, a "to uključuje preispitivanje ne samo čovjeka pojedinca, nego i svakog naroda, svake države, religije, kulture i cijelog čovječanstva - jesmo li na pravom putu?".
Fra Mile je mišljenja da danas cijelo čovječanstvo najviše novca ulaže u proizvodnju najsmrtonosnijeg oružja i ljudsko znanje danas služi tome cilju. Sramota je, podvlači on, za naše dostojanstvo i pamet da najviše novca i znanja investiramo u uništenje života.
- To je taj prijekor, kaže Babić, koji moramo uputiti najprije sebi, a zatim i svima. Kad bismo imali oči koje vide ljepotu prirode, ljepotu cjelokupnoga Božijeg stvorenja, bili bismo sposobni za umjetničku i duhovnu ljepotu – kazao je fra Mile Babić.
Sve što je Bog stvorio, podsjeća on, bilo je dobro i lijepo – tako stoji na početku Biblije. Nama i cijelom čovječanstvu danas prijeti ekološka katastrofa. Vjernici koji nemaju relaciju sa Stvoriteljem nisu vjernici, jer se u osnovi ekološke katastrofe nalaze moralna i duhovna katastrofa. Moralni principi zahtijevaju od nas poštovanje života. Grijeh je sve ono što uništava život.
- U humanističkom smislu napredovati možemo samo ako se očistimo od svog zla i od svojih grijeha. Samo oni koji su svjesni svog zla pristupit će obraćenju, tj. promjeni sebe nabolje. Temeljna sloboda jest sloboda savjesti, jer su vjernici uvjereni da je glas savjesti glas Božiji u njima. Taj glas poziva svakog čovjeka da poštuje i voli život, tj. da poštuje i voli cjelokupno Božije stvorenje – istakao je on.
S obzirom na to da zbog mjera protiv pandemije koronavirusa vjernici neće moći da prisustvuju misama u katedralama, Babić kaže da u vlastitoj kući vjernici mogu imati sve oblike molitve osim Svete mise.
Najprije, navodi on, važna je molitva šutnje, u kojoj se vjernik izolira od svih vanjskih utjecaja i tako se sabire u sebi. Iz te sabranosti proizlazi relacija prema apsolutno Drugome, kojeg nazivamo Bogom. Time se događa obrat prema Stvoritelju, jer vjernik postaje svjestan da mu je život darovan, tj. da nije samog sebe ni stvorio ni rodio, nego da je Bog darovatelj života i ljubavi. Takva molitva uključuje zahvalnost Bogu za nezasluženo primljene darove.
- Stoga je molitva, u svojoj biti, zahvalnost. Današnji ljudi nisu sposobni za sabranost, nego se ponašaju kao raspršen bitak, a bez sabranosti nema relacije ni prema drugima, ni prema apsolutno Drugome, tj. ni prema čovjeku ni prema Bogu – ističe Babić.
Nakon molitve šutnje, dodaje, slijedi molitva govora, u kojoj vjernik uspostavlja relaciju prema Vječnom Ti, i u toj relaciji vjernik govorom očituje (ispovijeda, priznaje) svoje povjerenje i ljubav prema Bogu.
