Doc. dr. sc. Edhem Taći, ekspert iz oblasti sigurnosti civilnog zrakoplovstva kazao je za "Avaz" da maksimalna dozvoljena jačina vjetra u komercijalnoj avijaciji zavisi svakako od tipa aviona, aerodromske lokacije, pravca vjetra i okolnog terena.
- Za polijetanje i slijetanje avioni imaju različita ograničenja, i onda to opet zavisi stanja poletno sletne staze, da li je ona mokra ili suha, količina snijega ili leda na poletno sletnoj stazi. Vjetar značajno utječe na sigurnost aviona prilikom najosjetljivijih faza letenja, a to je polijetanje i slijetanje - rekao je Taći.
Ograničenja za različite zrakoplove odnose se na pravac vjetra koji može biti bočni vjetar, čeoni ili leđni, a uzima se u računanju i totalna brzina vjetra.
- Avioni zahtijevaju čeoni vjetar za polijetanje i slijetanje. Čeoni vjetar u fazi polijetanja povećava silu uzgona i smanjuje dužinu faze zaleta i poleta. Na primjer, Boeing 737-800 ima ograničenja za bočni vjetar 33 kts (čvorova) kada je u pitanju suha pista bez kontaminacije, za polijetanje sa mokre piste je različito i iznosi 27 kts (čvorova) - rekao je Taći.
Slična je situacija i za slijetanje. Ograničenja za čeoni imaju veću dozvoljenu jačinu, pa recimo za ovaj tip aviona iznosi oko 45 kts, u prijevodu oko 90 kilometara na sat.
- Međutim kada se radi o leđnom vjetru tu su ograničenja rigoroznija, jer leđni vjetar nosi avion u pravcu slijetanja, pilot teško kontrolira avion u finalnoj fazi slijetanja, nije u mogućnosti uticati na tačku dodira na pisti i avionu je neophodna veća dužina zaustavljanja - kaže Taći.
Međunarodni aerodrom Sarajevo ima uvjetno rečeno vrlo zahtjevnu lokaciju u odnosu na okolni teren i reljef, kao i sami položaj s obzirom da se nalazi u urbanom dijelu grada. Taći kaže da okolni teren, blizina Igmana, Trebevića negativno utječu na sigurnost letenja iznad Sarajeva.
- Upravo zbog toga na pragu poletno-sletne staze je ugrađen ILS (uređaj za precizni prilaz) najslabije kategorije, gdje pilot mora donijeti odluku da li će završiti prilaz i sletjeti ili će pokrenuti proceduru tzv. neuspjelog prilaza, koja opet ovisi od snage motora aviona - kaže Taći.
Kad je u pitanju polijetanje i slijetanje sa aerodroma Sarajevo, obzirom na ustaljeni pravac vjetra koji puše obično iz pravca sjevera, polijetanje se vrši u pravcu vjetra to jest u sjever, gdje čeoni vjetar nema velikog utjecaja na ograničavanje polijetanja.
- Međutim, kada se pravac vjetra promijeni i bude u nekom trenutku sa leđne pozicije, tada se mijenja i pravac polijetanja i slijetanja, što u konačnici izgleda dosta nesigurnije za putnike, i građane koji posmatraju takav let, u praksi je to sasvim sigurno - zaključio je Taći.
