Upozoravamo i skrećemo pozornost već deset mjeseci da je Centralna izborna komisija, kada je u pitanju njen trenutni sastav, duboko ispolitizirano tijelo koje ne može ispunjavati svrhu zbog koje ova institucija i postoji. Poručio je to u intervjuu za „Avaz“ Dragan Čović, lider HDZ-a.
Podnijeli ste krivičnu prijavu CIK-u za izborne malverzacije u Mostaru. Zašto?
- Izborni inžinjering i fiktivno preseljenje stanovništva koje su odradile pojedine bošnjačke stranke, nepostojanje bilo kakvih informacija o rezultatima, metodologiji brojanja i unošenja glasova, ponovno prebrojavanje na gotovo 50 posto biračkih mjesta samo su neki od razloga da kaznene prijave budu podnesene i da se pravosudne institucije uključe.
Očekujemo puni angažman tužiteljstva, i županijskog i državnog, kako bismo u ovome trenutku spasili što se spasiti da. Tu prije svega mislimo na gradsko područje Jug, gdje je grubo narušena biračka volja stanovnika koji tu doista žive. Ukoliko je netko uvjeren u svoj izborni rezultat, onda nema razloga da ne pristane na ponavljanje izbornog procesa u ovom gradskom području koje je obilježeno tolikim manipulacijama i nepravilnostima.
S kim ćete pregovarati o formiranju vlasti u Mostaru? Je li bilo kontakata?
- Nikakvih kontakata još nema jer je izborni proces duboko narušen i pravo stanje oko izbornih rezultata nije pravno uobličeno zbog svega što se događalo na dan samog održavanja izbora, kao i sve ono što je uslijedilo nakon zatvaranja biračkih mjesta i u danima iza toga. SIP BiH nastoji svim silama što prije okončati izborni proces kako bi svoje nelegalnosti i kaznena djela prikrili navodnim službenim rezultatima i rokovima pozivajući se na zakone koje sami iznova krše.
HDZ želi napraviti temelje i okosnicu funkcionalne i efikasne zakonodavne i izvršne vlasti na gradskoj razini i svatko tko ima takva promišljanja bit će naš sugovornik i nadamo se budući partner. Trebamo se prestati baviti fikcijama i obmanama i racionalne glave s jasnim i preciznim planovima o budućnosti grada Mostara razgovarati, ali tek kad sve nelegalnosti i zakonske dubioze proizvedene od SIP-a ostavimo iza sebe.
Postoji li većina na državnom i federalnom nivou? Hoće li HDZ glasati za smjenu Vijeća ministara?
- Problemi unutar bošnjačke koalicije i njihovi odnosi, kako unutarstranački tako i odnosi među tim strankama, prelijevaju se na državnu i federalnu razinu. Obje razine traže legitimne predstavnike konstitutivnih naroda.
Unutar hrvatskog naroda ta većina apsolutno postoji, kod srpskog također, sporna je bošnjačka većina koja je u nekim novim kompozicijama i preslagivanjima gdje trenutno ne znate tko je vlast, a tko opozicija i takvi odnosi stvaraju probleme u funkcionalnosti zakonodavne, a pogotovo izvršne vlasti. Stav HDZ-a je kristalno jasan, osobito ključni ciljevi koji neminovno stoje ispred nas i koji se moraju riješiti. Želimo efikasnu državnu razinu s jasnim rezultatima.
Sve su češće najave promjene Dejtonskog sporazuma, a čak se govori i o građanskom ustavu...
- Građanski ustav podrazumijeva unitarističko uređenje, što je u BiH nemoguće implementirati. Pa čak ni unutar tih istih koji idu s tom pričom u javnom prostoru ne znaju kako bi taj građanski ustav bio definiran ni što bi on podrazumijevao. Moje razmišljanje na te teme već je poznato unazad sigurno 15-ak godina i ono je sasvim jasno i precizno.
U duboko podijeljenom društvu po nacionalnoj, etničkoj, vjerskoj, kulturnoj i jezičnoj dimenziji jedino načela federalizma i konsocijacijskog modela i legitimno predstavljanje triju konstitutivnih nacionalnih segmenata uz puno uvažavanje građanskih prava sviju mogu biti jamac stabilnosti koja nam toliko fali svih ovih godina.
Građanska priča je lijepo upakiran spin koji u svojoj osnovi podrazumijeva vladavinu najbrojnijeg naroda koji je na prostoru Federacije već tri puta demonstrirao kako promišljaju taj princip građanskog, a to je dominacija i majorizacija kao sredstvo tog građanskog modela. Tri konstitutivna naroda su stup na kojima počiva ova zemlja, sve ostalo se u svojoj krajnjoj instanci svodi na nasilno političko i institucionalno rušenje Dejtonskog - Pariskog mirovnog sporazuma i to je svima jasno.
Očekujete li smjenu visokog predstavnika? Ko bi mogao biti novi predstavnik? Špekulira se o gospodinu Šmitu, koji je odlikovan u Hrvatskoj...
- Stav HDZ-a je jasan i on se isključivo oslanja na preporuke EU parlamenta i EU komisije koja jasno ističe kako BiH ne može započeti konkretne razgovore niti postati punopravna članica EU sve dok postoji institucija OHR-a, pogotovo u onome smislu kako je ta institucija do sada funkcionirala i na svjetskoj razini često slala krajnje upitne, iskrivljene i nekorektne informacije i službene izvještaje.
Zahvaljujem toj instituciji na svemu dobrome što je doprinijela u našoj zemlji, ali težina političkih problema koje je u određenim vremenskim intervalima i jednostranim potezima donijela debelo premašuje sve ono dobro što je OHR kao međunarodna institucija pridonijela.