Komemoracija žrtvama holokausta, zbog pandemije koronavirusa, ove godine bit će obilježena online konferencijom na stranici Jevrejske opštine Sarajevo.

Vjerska pripadnost

Dan oslobođenja logora Aušvic, u kojem je stradalo više od 1,4 miliona ljudi, 27. januar, tek posljednjih 15 godina obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, kaže kako je dugo trebalo da se svijet odluči da se sjećanje na holokaust dostojno obilježi. Radi se o najvećoj tragediji čovječanstva u 20. stoljeću, tokom koje je ubijeno više od šest miliona, ili jedna trećina Jevreja u svijetu.

Na području bivše Jugoslavije ubijeno je oko 85 posto jevrejske populacije. Preživjeli su oni koji su oslobođeni iz nacističkih logora, oni koji su se priključili partizanima ili su se krili kod komšija i prijatelja.

- To je dovelo do toga da imamo dobar broj pravednika među narodima, dobitnika posebnog odlikovanja koje dobivaju od muzeja “Jad Vašem” svi nejevreji koji su za vrijeme holokausta bili spremni riskirati i vlastiti život spašavajući Jevreje. U BiH ih do sada ima 55 priznatih, a još se radi na tome.

U Drugom svjetskom ratu stradalo je više od 50 miliona ljudi, među njima 18 miliona civila koji su ubijeni samo zbog svoje etničke ili vjerske pripadnosti. Godine 1945. je rečeno nikad više, a svjedoci smo da se to “nikad više” u obliku genocida ponovilo i u Kambodži, Ruandi, a, nažalost, i u našoj BiH - kaže Finci.

Mladi ne znaju

Ako je historija učiteljica života, onda smo mi svi loši đaci, dodaje Finci, jer više od 63 posto mladih danas i ne zna šta je holokaust, a u školskim udžbenicima o tome ništa ne piše.

- Zato je jedna od ideja da se u naše kurikulume historije godišnje uvedu barem dva časa govora o holokaustu, jer da smo o tome na vrijeme govorili, možda se ni genocid u Srebrenici ne bi desio - ističe Finci.

Nepoštivanje ljudskih prava

Kršenja ljudskih prava zbog imena, nacionalnosti i vjere u BiH je prisutno i 76 godina nakon Drugog svjetskog rata. Duže od 11 godina Jakob Finci, zajedno s Dervom Sejdićem, čeka provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura te uklanjanje diskriminatornih odredbi vezanih za pravo da budu birani. U godini koju obilježava promjena političkih odnosa u svijetu, posebno u SAD, Finci ističe da svijet ne može uraditi ono što je naša dužnost.

- Sud u Strazburu dao je zadatak BiH da svoj ustav dovede u saglasnost s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U to se Amerika neće puno miješati, ali će nas sigurno ružiti i držati nas za zemlju koja ne poštuje osnovna ljudska prava. To je jedan od razloga zbog kojih ne možemo dobiti ni kandidatski status za članstvo u EU - navodi Finci.