Prvi lokalni izbori poslije 12 godina u Mostaru grad su odveli u novu političku dramu. Nakon što je Gradsko vijeće Mostara javno glasalo za gradonačelnika, kada su u drugi krug prošli kandidati Mario Kordić iz HDZ-a BiH i Zlatko Guzin iz SDA, dok je iz utrke kao trećeplasirana ispala Irma Baralija iz NS-a, visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) poništio je glasanje u prvom krugu i donio odluku da se ponovo glasa, ali ovaj put tajno.

Velika bura

Pošto je bilo jasno da niti jedan kandidat neće dobiti dvotrećinsku većinu u drugom krugu, Stranka demokratske akcije i njeni mediji te aktivisti bili su pokrenuli žestoku kampanju „slamanja“ “Bh. bloka” - kroz višednevno sipanje optužbi da spremaju „izdaju“ time što, pretpostavljaju iz SDA, neće većinski glasati za Guzina.

Pred “Bh. blok” ili, tačnije, i SDP i Našu stranku, tako se stavljala teška dilema - povući se pred pritiscima, podržati SDA-ovog kandidata i tako omogućiti da napokon jedan Bošnjak dođe na čelo grada ili ostati vjeran principu „nepodržavanja“ niti jedne nacionalne stranke, a tako omogućiti gradonačelničku poziciju HDZ-u.

Sada, međutim, stvari se restartuju i sva tri politička bloka dobivaju priliku da svoje redove poslože i pripreme nove strategije.

Ono što na prvu sada izgleda kao najjednostavnije rješenje jeste da stranke “Koalicije za Mostar”, ukoliko im je, zaista, primarni interes spriječiti da HDZ dobije mjesto gradonačelnika, naprave dogovor s “Bh. blokom”, odustanu od Guzina kao kandidata i zajedno kao gradonačelnicu podrže Irmu Baraliju, koja je i najzaslužnija što su izbori uopće održani u Mostaru. Prosta većina bi na ovaj način bila lako osigurana.

No, iz “Koalicije za Mostar” bi mogli ponovo tvrditi da Baralija, prema osvojenom broju preferencijalnih glasova, ne zaslužuje kandidaturu.

Zato je vjerovatnije da će i na tajnom glasanju u drugi krug ponovo proći Guzin i Kordić.

Ideološka ravan

Iz ugla prosječnog sljedbenika nacionalnih politika, stvar je ovdje krajnje jasna - dvije nacionalne politike se bore za prevlast u jednom važnom gradu (a, također, i u državi). Bez obzira na ostala ideološka neslaganja, politika ''Koalicije za Mostar'' je probosanska, HDZ-ova je prohrvatska. Logično je da ''Bh. blok'', koji državu BiH ima kao primat, podrži ove prve.

No, ulasci u takve vrste saveza kod građanskih stranaka degradiraju upravo ono „građansko“ u njima, s obzirom na to da se u očima druga dva naroda počinju percipirati kao tek još jedna nacionalna opcija.

Zatvorena i otvorena vrata

Eventualna podrška ''Bh. bloka'' doktoru Guzinu možda bi ih privremeno spasila od spinovanih optužbi za izdaju. Možda bi im i otvorila vrata kod određenog procenta tvrđeg bošnjačkog glasačkog tijela.

Ali, posljedično, time bi im se, vjerovatno i dugoročno, zatvorila vrata kod umjerenog, ljevičarskog i liberalnog glasačkog tijela druga dva naroda.