Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko rekao je da Rusija ne odobrava pokušaje imenovanja novog visokog predstavnika u BiH. Ruski diplomata u intervjuu za Tanjug navodi da to nije u skladu sa stavom Odbora Vijeća za implementaciju mira i planom o zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR).

Politička trgovina

Bocan Harčenko je naveo da je i u kontekstu Kristijana Šmita (Christian Schmidt)riječ o pokušaju da se kreira politika koja odgovara Zapadu, a što Rusija nikad neće prihvatiti.

- Vjerovatno smatraju da će on na najbolji način vršiti funkciju visokog predstavnika i da će biti više pritisaka, kako kažu na Zapadu, u korist tzv. najbolje funkcionalnosti BiH. Ali, ustvari, misle na centralizaciju BiH, a prije svega na oduzimanje punomoći Republici Srpskoj - kaže ruski ambasador.

Zlatko Hadžidedić, vanjskopolitički analitičar, u svojoj izjavi za „Avaz” ističe kako ne smatra da će Rusija na kraju zaista blokirati proces imenovanja visokog predstavnika, ali da je svakako riječ o političkoj trgovini u kojoj pokušava što više izvući za sebe.

- Ukoliko Njemačka učestvuje u vršenju pritiska na Rusiju, i Rusija će negdje drugo pritisnuti. Ne mislim da je Rusija bilo kakav zaštitnik ili saveznik Rusije niti Republike Srpske, barem ne u nekom suštinskom smislu, njima je to poluga da Zapad mogu pritisnuti zbog nekih drugih regija kao što je Ukrajina, gdje je Zapad narušio ruske strateške interese - kaže Hadžidedić.

Nerealni optimizam

I vanjskopolitički analitičar Zlatko Dizdarević ističe da nije iznenađen ovakvim stavovima ruskih diplomata i da u određenih bh. krugovima posljednjih mjeseci traje nerealno optimistična atmosfera kada je u pitanju dolazak Džoa Bajdena (Joe Biden) na čelo SAD i imenovanje novog visokog predstavnika, dok se pri tome potpuno zanemaruje širi globalni kontekst.

- Svi isti kočničari i u i van Bosne i Hercegovine postoje i dalje i ništa od svog stava nisu promijenili. Znamo da Rusija u OHR-u godinama igra ulogu kočničara i zaista ne znam na osnovu čega se očekivalo da će oni promijeniti stav.

Potpuno je deplasirana bila priča iz medija da su se oni dogovorili s Nijemcima, da je to njihov zajednički projekt prema Bosni i Hercegovini, prema tome, mislim da je krajnje vrijeme da postanemo koliko-toliko realni - napominje Dizdarević.

S ovim stavom saglasan je i Hadžidedić, koji, također, navodi da su u BiH preoptimistični kada je u pitanju saradnja s EU, a s druge strane preparanoični kada je u pitanju Rusija.

Crtanje mapa

- Rusija je tu da se izbori za svoje interese, ali evropske zemlje su bile te koje su blokirale sve aktivnosti prema BiH od samog visokog predstavnika kada je u pitanju jačanje suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Trebamo se prisjetiti ko nam je organizirao Lisabonsku konferenciju, kojom je zemlja podijeljena i ucrtane su mape za kasniju podjelu, ko je čitav rat provodio embargo na naoružanje - pojašnjava Hadžidedić.

Krajnje je vrijeme da se okrenemo sebi i unutrašnjem dogovoru

- Krajnje je vrijeme, ako zaista postoji dobra volja, a ja ne vjerujem da postoji, da se pravi ozbiljna država na principima na kojima postoje države u Evropi i svijetu, da se okrenemo sebi i našim unutrašnjim dogovorima i unutrašnjim kapacitetima, a očekivati da će kapitalne odluke donijeti Rusi, Bajden, EU, mislim da je potpuno deplasirano - navodi Zlatko Dizdarević.