Govoriti o značaju života i djela rahmetli akademika Muhameda Filipovića iz današnje perspektive bosanskohercegovačkog društva postaje sve važnije jer, kako vrijeme odmiče, sve više se pokazuje potreba za suštinskim promišljanjem naše zbilje koja ne smije biti imuna na promjene, na čemu je uvaženi profesor kategorički insistirao – kaže za „Dnevni avaz“ prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.

Vječni urnek

- Neumorno je kritički potcrtavao sve ono što nije dobro i što valja mijenjati za dobrobit svih nas. Također, ono po čemu će ostati upamćen jeste njegova velika i neizmjerna ljubav prema Bosni i Hercegovini i njenoj duhovnosti koju je stalno iznova potcrtavao kao vječni urnek kako se treba boriti za one istosti koje nas sve spajaju, a ne za razlike koje nas razdvajaju – dodaje profesor Škrijelj.

Rektor UNSA-e također napominje kako smo mi, u globalnim razmjerama gledano, veoma malo društvo koje je kroz burnu historiju iz svojih redova iznjedrilo jako veliki broj velikana i mislilaca od svjetskog značaja koje nismo, nažalost, za njihovog života znali u potpunosti prepoznati.

Posthumno rađanje

- Jedan od takvih velikana jeste profesor Muhamed Filipović, čije bi ime danas, da se igrom slučaja rodio negdje drugo, zasigurno nosile ulice i trgovi gradova kao i naučne institucije, jer nije uzalud kazano da se veliki ljudi u Bosni tek posthumno rode, odnosno da tek njihovim odlaskom uvidimo bez koga smo ostali, ali opet ni tada, nažalost, ne djelujemo – iznosi Škrijelj.

Zaborav nećemo dozvoliti

- Zaboravljamo da je vodeća filozofska škola mišljenja na području bivše Jugoslavije bila upravo u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, čiji je začetnik bio akademik Filipović. Zato mislim da je zaborav ovakvih naučnih lidera, kakav je bio i akademik Filipović, ipak prevelik luksuz za našu zemlju, koji sebi nećemo dozvoliti – poručuje Škrijelj.