Nakon što je 4. marta 2021. godine u Sarajevu, na inicijativu i poziv reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, održan sastanak najviših državnih i političkih predstavnika Bošnjaka na različitim nivoima vlasti i rukovodstva Islamske zajednice koje su predvodili reisu-l-ulema i predsjednik Sabora, učesnici skupa su potpisali zajedničku izjavu o položaju povratnika u bh. entitet Republika Srpska (RS), a naročito u Srebrenicu, prenosi Anadolija.
Ovim povodom reisu-l-ulema Kavazović je kazao kako je osjetio potrebu da posreduje među onim predstavnicima vlasti na različitim nivoima koji mogu pomoći iznalaženju politika koje će predstavljati konkretan odgovor nakon posljednjih dešavanja u entitetu RS, a naročito pokušaja da se Bošnjaci, Hrvati i ostali građani nesprske nacionalnosti u potpunosti eliminišu iz političkog života i da se završi proces tzv. etničkog čišćenja, posebno u Srebrenici kao mjestu počinjenja genocida.
- Cilj nam je bio organizovati sastanak, ali i poručiti da povratak prognanih i status Srebrenice predstavljaju crvenu liniju, ne samo za Islamsku zajednicu koja je zabrinuta za svoj opstanak na ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Također nam je cilj bio ohrabriti političare da interese svih građana BiH stavljaju iznad interesa bilo koje političke stranke - rekao je Kavazović.
Nada da će ova inicijativa biti osnova političkog programa koji će podržati i druge političke opcije, ne samo one sa sjedištem u Sarajevu.
- Jer, identično bi se reagovalo i na diskriminaciju bilo kojeg naroda ili građanina na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine. Od ishoda ove inicijative zavisi, ne samo opstanak Bošnjaka na jednom dijelu Bosne i Hercegovine, nego i multietnički karakter naše domovine i, ako hoćete, provođenje samog Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem je povratak prognanih jedan o osnovnih temelja - kazao je.
Izjavu su potpisali član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka Šefik Džaferović, premijer Federacije BiH Fadil Novalić te predsjednici političkih stranaka/partija SDA, SBB i NIP, Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Elmedin Konaković.
Od onih koji su prisustvovali sastanku i kojima je ponuđeno da potpišu ovu izjavu, jedino je nije potpisao predsjednik SDP Nermin Nikšić.
Obavezali su se da će u budućem političkom djelovanju probosanskih partija/stranaka u bosanskohercegovačkom entitetu RS prevazići sve stranačke interese i u prvi plan staviti državu Bosnu i Hercegovinu, a posebno njene građane koji su povratnici u bosanskohercegovački entitet RS.
Da će zajedničkim djelovanjem politički ojačati poziciju integracionih snaga u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i olakšati život povratnicima.
Obavezali su se i da će izraditi sveobuhvatan program za opstanak i održivi razvoj Bošnjaka i Hrvata u dijelu Bosne i Hercegovine koji je trenutno u sastavu administrativne jedinice bosanskohercegovački entitet RS u roku od 60 dana.
- Prilikom formiranja budžeta države Bosne i Hercegovine i oba entiteta, kantona i općina, zahtijevati godišnje izdvajanje za podršku povratnicima u iznosu od 0,2 do dva posto. Omogućiti bezuvjetnu institucionalnu zdravstvenu zaštitu povratnicima u bosanskohercegovački entitet RS u Federaciji BiH - navedeno je u izjavi.
Obavezali su se i da će izraditi studiju i sačiniti plan otvaranja bosanskohercegovačkih školskih centara u bosanskohercegovačkom entitetu RS, kako djeca povratnika ne bi trpjela diskriminaciju u učenju svog jezika i nacionalne grupe predmeta.
- Insistirati na pokretanju tužbi na svim poljima protiv institucija i pojedinaca koji krše osnovna ljudska prava i prave diskriminacije po bilo kom osnovu. Insistirati na usvajanju Zakona o restituciji na nivou države Bosne i Hercegovine i na potpisivanju Ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, jer Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kao najveća vjerska zajednica nema potpisan ugovor sa državom - obavezali su se potpisnici.
Kada je Srebrenica u pitanju, posebno se obavezuju da u roku od 60 dana donesu i usvoje poseban sveobuhvatan plan za revitalizaciju Srebrenice "Srebrenica 2030", iza kojeg će nesebično stati sve državne institucije, političke partije/stranke, nevladine organizacije i široki krug javnosti.
- Plan mora obuhvatiti 10-godišnju projekciju političkog, ekonomskog i kulturnog djelovanja u Srebrenici sa jasno izraženim ciljevima i načinom mjerenja ostvarenih rezultata. Insistirat ćemo da se donese novi statut za Srebrenicu, kojim bi se osigurala ravnopravnost u predstavničkoj i izvršnoj vlasti, odnosno da Srebrenica ima poseban status u okviru RS i BiH i da bude proglašena regijom od posebnog evropskog značaja" - naveli su potpisnici.