Epidemiološka situacija u BiH sve je teža, vrlo smo blizu lošeg italijanskog scenarija. Upozorio je ovo u izjavi za „Avaz“ prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorija za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Nema opuštanja

- Mjesta opuštanju u ovom trenutku nema. Potrebne su rigoroznije mjere od onih koje su na snazi i to treba adekvatno iskomunicirati kako bi ljudi bili svjesni da smo vrlo blizu jednog zaista lošeg scenarija, viđenog u Bergamu prošle godine. Nadam se da nećemo doći u takvu situaciju, ali šanse su nam vrlo velike - kazao je prof. dr. Goletić.

Od početka pandemije u ovom laboratoriju radi se sekvencioniranje uzoraka te je otkriveno da u našoj zemlji trenutno cirkulira 12 različitih genetskih linija koronavirusa, od kojih britanski soj B117 spada u grupu onih koji izazivaju zabrinutost.

- Njihov daljnji razvoj mora se pratiti kako bi se reagiralo na mutacije koje mogu dovesti do bržeg širenja ili povećanog patogeniteta. Istakao bih i češki soj, koji još nema zvanično taj naziv. Na osnovu sekvencioniranih uzoraka ljudi iz različitih dijelova BiH smatram da su ta dva soja dominantna u BiH, a potvrdu toga na neki način nalazimo i u izuzetno visokoj prevalenci novih slučajeva bolesti, osobito u KS. Prema informacijama koje imam, slična situacija je i u Tuzli, Zenici i Mostaru - rekao je Goletić.

Laboratorij od 9. februara zbog nedostatka hemikalija ne radi sekvencioniranje. Sumnjivi uzorci se čuvaju na minus 80 stepeni dok Vlada FBiH i KS ne odgovore na zahtjev da se ustanovi koja besplatno ustupa kadrove, prostor, opremu i potrošni materijal osigura materijalna podrška za kupovinu potrebnih sredstava. Zato se sa sigurnošću ne može znati jesu li u BiH stigli brazilski ili južnoafrički soj koronavirusa, koji je potvrđen u Austriji. Oba soja opasnija su od već prisutnih.

Brazilski soj

- Nastavak rada je ključan kako bismo na vrijeme mogli identificirati južnoafrički ili brazilski soj. Nažalost, nastavljena je i evolucija britanskog soja, koji pokazuje jednu mutaciju E484K, ne u izolatima u BiH do 9. februara, jer otad nismo radili nova sekvencioniranja, koja omogućava da virus lakše izbjegava odgovor našeg imunog sistema nakon preležane infekcije ili vakcinacije. Dosta se plašim i pravca evolucije ovog češkog soja i smatram krucijalnim da ga pratimo i radi pouzdanosti dijagnostičkih metoda koje se koriste kod nas - istakao je prof. dr. Goletić.

Mutirani oblici

Daljnje mutacije britanskog soja omogućavaju virusu da lakše preživi u sukobu s našim imunitetom ili vakcinom koju primimo.

- Takvu situaciju imali su u regiji Manausa u Brazilu, gdje se smatralo da je 75 posto stanovništva bilo inficirano, ali je u decembru prošle godine došlo do naglog porasta broja oboljelih, među kojima su bili i ljudi koji su prethodno prebolovali COVID-19. To je pokazalo da je taj varijantni soj bio u stanju zaobići imuni sistem i izazvati reinfekciju - pojasnio je prof. dr. Goletić.