Republika Srpska u narednom periodu će prodati entitetske obveznice na Londonskoj berzi, a riječ je o skoro 700 miliona maraka, potvrdio je to premijer RS Radovan Višković.

U pozivu za online prezentaciju o aktivnostima Ministarstva finansija RS navedeno je da Republika Srpska planira emitirati petogodišnje obveznice.

Konkretni dokazi

Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava, za „Avaz“ kaže kako RS ima pravo zaključivati međunarodne sporazume o zaduženju, iako nije subjekt međunarodnog prava.

- Oni su subjekt međunarodnih odnosa. Ukoliko RS ne bude u mogućnosti vraćati svoja dugovanja, onda bi se naplata vršila putem oduzimanja imovine Bosne i Hercegovine, jer je RS entitet unutar BiH. Radi se o našoj zemlji, nebitno na teritoriji kojeg entiteta se ona nalazila - pojasnio je Pobrić.

Dodao je da, kako se ne bi gubila imovina, država može “uskočiti” u isplati rata po zaduženju RS.

- Treba imati u vidu da i međunarodni kreditori neće olako ući u ovakav aranžman, a da pritom ne dobiju konkretne dokaze o tome da će RS moći vraćati kredit - naglasio je Pobrić.

Sedam rundi

Ekonomista Admir Čavalić za „Avaz“ kaže kako je posljednja informacija u vezi sa zaduživanjem na Londonskoj berzi neočekivana.

- Republika Srpska ima izuzetnih problema s budžetskom stabilnošću i ispunjavanju preuzetih obaveza. Nakon sedam rundi zaduživanja na domaćem tržištu, sada se ulazi u projekt kolosalnog zaduživanja u inozemstvu. U decembru prošle godine u nekoliko izvještaja smo naveli da će doći do ovakvog ponašanja - tendencija entiteta da propušteni MMF-ov dug kompenziraju zaduživanjem kroz emisiju vrijednosnih papira - pojasnio je Čavalić.

- Pitanje je hoće li ponuda uspjeti. Ovo nisu državne, već entitetske obveznice, a javne finansije u RS ne ulijevaju povjerenje. Moguće je da se ovo radi u koordinaciji ili pod patronatom susjedne Srbije, koja ima iskustva u trgovanju na datoj berzi. Posebno pitanje odnosi se na uvjete emisije, odnosno visinu kamatnih stopa. Zbog toga se sve ovo čuva u tajnosti, s minimalnom dozom transparentnosti - što bi trebalo biti nuždom ukoliko je zaista riječ o iznosu od 700 miliona KM - smatra Čavalić.