Državne agencije pojačale su zapljene duhana i cigareta ali ih kantonalne inspekcije ne prate sa aktivnostima na terenu. Šta ih koči? Je li to manjak kapaciteta, odnosno inspektora ili jednostavno nemaju instrukciju od resornih ministarstava da ovo pitanje stave u fokus svoga rada. Imajući u vidu važnost inspekcija na nižim nivoima vlast, odgovor smo potražili u tržišnoj inspekciji Kantona Sarajevo jer se radi o privrednom centru Bosne i Hercegovine sa najvećim prometom roba u našoj državi.

Stalni angažman

Iz tržišno-turističke inspekcije KUIP-a naveli su kako kantonalni tržišno-turistički inspektori i pored stalnog angažmana koji imaju obavljajući poslove kao sanitarni inspektori po ovlaštenju, kao i drugih segmenata nadzora iz područja njihove nadležnosti, vrše i inspekcijske nadzore u skladu sa Akcionim planom kojim su definisani zadaci, ciljevi i aktivnosti na suzbijanju bespravnog prometa roba u KS, uz asistenciju policijskih službenika MUP-a KS.

- Od početka godine inspekcijski nadzori su vršeni na “kritičnim” lokalitetima na području svih općina KS, među kojima su i ulice M.M. Bašeskije, Ferhadija, Gimnazijska, Gradačačka, Velika aleja, Muhameda Kantardžića, lokaliteti u i oko pijaca Grbavica, Otoka, Ilidža, Markale, Vogošća, Hadžići, lokalitet ispred Gradskog groblja Vlakovo i dr. Inspecijskim nadzorima bile su obuhvaćene i osobe koje bespravan promet vrlo često obavljaju uz zelene pijace, pijace rabljenom robom, na buvljaku Autopijace na Stupu i sl. - navode iz kantonalne tržišno-turističe inspekcije KUIP-a.

Prema prethodno utvrđenom rasporedu inspektori su radnim i neradnim danima, kao i u poslijepodnevnim satima, kontrole bespravnog prometa obavljali sa posebnim akcentom na akciznu robu – cigarete, rezani duhan i dr. koja se prodavala bez odobrenja mjerodavnog organa i bez dokumentacije o porijeklu robe.

Bitno je naglasiti da su tržišno-turistički inspektori provodili inspekcijske nadzore iz domena svoje nadležnosti, odnosno provjere validnosti rješenja za rad nadležnog organa i da li roba u prometu posjeduje validnu prateću dokumentaciju.

Vrijednost robe

Segment zauzimanja javne površine koji je sastavni dio inspekcijskih nadzora, nije u nadležnosti tržišno-turističke inspekcije, te su se po službenoj dužnosti o tome obavještavale nadležne općinske komunalne inspekcije.

- Vrijednost izuzete robe koju su kantonalni tržišno-turistički inspektori KUIP-a izuzeli od početka 2021. godine kao predmet prekršaja u ilegalnom prometu u KS je izuzetno mala i prema njima iznosi 9.592 KM, od čega je, između ostalog, izuzeto 5.043 kutije cigareta u originalnom pakovanju bez akciznih markica, te 66 kutija ručno motanih cigareta pakovanje 20/1. U stvarnosti, taj iznos je preko 25 hiljada KM jer se vrijednost kutijice u zapljenama računa oko 5 KM. Ovo ukazuje na izostanak koordinacije i komunikacije između državnih agencija i nižih nivoa inspekcija kako bi se uskladila mjerenja u zapljenama.

Osim što izdaju blage kazne, tržišne inspekcije ne postižu dovoljan broj izdavanja kazni u odnosnu na broj ilegalnih djelovanja. U navedenom periodu, fizičkim licima koja su zatečena u obavljanju trgovačke djelatnosti bez rješenja za rad nadležnog organa, izdato je ukupno 19 prekršajnih naloga u iznosu od 19.000 KM, a podneseno je i devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim, Općinskim sudom u Sarajevu – kažu iz kantonalne tržišno-turističke inspekcije KUIP-a.

Iako je crno tržište duhanskim proizvodima sve više na meti i policije i SIPA-e i Uprave za indirektno oporezivanje, ali i tržnih inspekcija, vrijednost ukupno zaplijenjenih švercanih cigareta i drugih duhanskih proizvoda ove godine iznosi otprilike 0,5 posto ukupne vrijednosti crnog tržišta tim proizvodima.

Dostupni podaci

Drugim riječima, iako su se zapljene po svim nadležnim službama povećale gotovo 6 puta u odnosu na prošlu godinu, ovim tempom trebale bi nam nekoliko stotina godina da suzbijemo šverc cigareta. Dostupnost tih proizvodima na ulicama širom BiH je i dalje ogromna, zbog čega će u rješavanju tog velikog ekonomskog problema u BiH trebati donijeti sistemsko rješenje.

Prema riječima mr. sc. Faruka Hadžića, dipl.oecc, dostupni podaci pokazuju da su inspekcije u Bosni i Hercegovini imale zaista imali bolje rezultate u suzbijanju prodaje duhana i duhanskih proizvoda, nego je to bio slučaj u prethodnim godinama, s tim da se ne može biti zadovoljno jer i uz maksimalno angažovanje svih inspekcijskih kapaciteta, čak i u slučaju zapošljavanja novih inspektora, prave efekte možemo očekivati tek kada dođe do smanjenja razlike u cijenama na legalnom i crnom tržištu.

- Teško je očekivati da će uz ogromnu razliku između cijena na legalnom i ilegalnom tržištu doći do pada udjela ilegalne prodaje duhana jer što je veća razlika u cijenama, udio crnog tržišta će sve više rasti i privlačit će nove osobe da se bave ilegalnim aktivnostima prodaje – govori Hadžić.

Ključna mjera koju vlasti trebaju uraditi, jeste smanjivanje razlike u cijenama između legalnog i ilegalnog tržišta na način da se zaustavi u prvom koraku rast cijena cigareta, , a onda ići sa smanjenjem akciza na duhan i duhanske proizvode kako bi se iznos koji plaćaju građani za cigarete približio njihovoj realnoj kupovnoj moći.

Smanjiti akcize na duhan

Ukoliko bi se nivo akciza na duhan smanjio, kaže Hadžić, i doveo do optimalnog nivoa, onda bi se smanjile aktivnosti prodaje na crnom tržištu jer se mnogima ne bi isplatilo da budu dio rada na crno, što bi omogućilo i inspekcijama jači nadzor uz postojeće kapacitete. U konačnici bi to dovelo do boljeg rezultata u suzbijanju prodaje i distribucije na crno duhanskih proizvoda.