Predsjednica Općinskog suda u Sarajevu Janja Jovanović u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila je, između ostalog, o komunalnim predmetima u Općinskom sudu, u kojima, kako kaže, otkad je na ovoj poziciji, nije vidjela da su napravili pozitivni korak.

Broj ročišta

- Općinski sud u Sarajevu je najveći sud u regiji i mi imamo najveći broj predmeta i najviše nosilaca pravosudnih funkcija. Problemi izazvani pandemijom prisutni su u ovom sudu, kao i u svim ostalim institucijama. Veliki broj uposlenika je bio odsutan zbog izolacije i samoizolacije ili zato što su bili bolesni. Za to vrijeme, kad su uposlenici odsutni, radi se manji broj predmeta, samim tim i stranke su nezadovoljne, jer odluku koju su očekivali nisu dobili kad su smatrali da je trebaju dobiti.

Kako ste organizirali rad u vrijeme pandemije?

- Tokom cijele pandemije Sud ni u jednom trenutku nije bio zatvoren niti je došlo do obustave rada. Zbog velikog broja uposlenika, ali i zbog preporuka kriznih štabova te mjera koje su se donosile, rad je bio organiziran u smjenama. Svako sudsko odjeljenje je radilo. Mnogo se vodilo računa o poštivanju svih epidemioloških mjera (obavezno nošenje maski, dezinfekcija površina, postavljanje zaštitnih ograda od pleksiglasa u sudnicama, kancelarijama i pisarnicama).

Postoji li velika razlika u broju održanih ročišta sada i u vrijeme prije pandemije?

- Postoji. Zbog velikog broja odsutnih uposlenika Suda i nosilaca pravosudnih funkcija, ali i administrativnog osoblja, svakodnevno se odlagao veliki broj ročišta. Međutim, moram naglasiti da se veliki broj ročišta odlagao i na zahtjev stranaka u postupku (advokata, punomoćnika stranaka) koji su bili spriječeni pristupiti ročištu zbog toga što su bili zaraženi koronavirusom ili su bili u kontaktu sa zaraženom osobom. Sud je dnevno odgađao i po 60 ročišta. To su enormni troškovi za budžet Kanona Sarajevo, za stranke u postupku, a za Sud predstavlja dodatno opterećenje, jer se sva ta ročišta ponovo moraju zakazivati. To dovodi do dužeg trajanja postupka, kao i do nezadovoljstva stranaka u postupku jer sudski procesi duže traju.

Kada je riječ o rješavanju predmeta tokom pandemije, koji su predmeti smatrani prioritetnima?

- Kad je Sud donosio krizne planove i naredbe, a u skladu s preporukama nadležnih kriznih štabova, Vlade Kantona Sarajevo i VSTV-a BiH, tačno je određeno koji predmeti su, prema ocjeni uređujućih sudija, neodložni. Radilo se o pritvorskim predmetima, predmetima u kojima prijeti zastara, mjerama osiguranja i drugim predmetima koji ne trpe odlaganje. Međutim, i u takvim, neodložnim predmetima povremeno je moralo doći do odlaganja ročišta zbog toga jer su sudije ili advokati/punomoćnici/stranke u postupku bili pozitivni na koronavirus.

Koliko „Vodovod i kanalizacija“, „Rad“, „Toplane Sarajevo“ i „Komunalac“ potražuju novca od građana zbog neizmirenih računa?

- Općinski sud u Sarajevu, koji, prema nadležnosti, pokriva cijeli KS, stalno se susreće s velikim brojem komunalnih predmeta. To su predmeti gdje građani nisu platili usluge pružene od ViK-a, „Rada“ ili „Toplana“. Na kraju 2020. godine imali smo više od milion neriješenih komunalnih predmeta. Moram konstatirati da je to enorman broj. Naime, prema posljednjem nezvaničnom popisu stanovništva iz 2013. godine, u Kantonu Sarajevo bilo je oko 149.000 domaćinstava ili 210.000 stambenih jedinica.

Ako se to uporedi s brojem podnesenih prijedloga od komunalnih preduzeća, onda se može zaključiti da protiv svakog stanovnika ovog grada imamo oko četiri prijedloga za izvršenje. Na osnovu ove statistike vidi se da se ne može desiti da protiv svakog građanina imamo pet prijedloga za neplaćenu pruženu uslugu. Zapravo, protiv određene grupe pravnih i fizičkih lica ima više prijedloga za izvršenje. Sud u tom pravcu, a na prijedlog javnih komunalnih preduzeća, spaja sve prijedloge te kada se odredi izvršenje za namirenje novčanog potraživanja, onda je to sav dug koji taj građanin ili to pravno lice ima prema tom određenom javnom preduzeću, ali bez obzira na sve to, ovo je jedan veliki broj prijedloga.

Nadležnost ovog suda je da rješava strukturne predmete (krivične, parnične, vanparnične, prekršajne...), a ne da resurse trošimo za naplatu usluga koje građanima pružaju komunalna preduzeća. To nije funkcija Suda. Mi bismo trebali biti posljednja adresa kojoj bi se obratila komunalna preduzeća nakon što iskoriste sve druge mehanizme naplate svojih potraživanja od dužnika prije nego što pokrenu tužbu.

Kod javnih preduzeća i komunalnih prijedloga nema ništa sporno da se sudi, to je samo naplata potraživanja u određenom predmetu. Međutim, s obzirom na to da je kod nas prisutna finansijska nedisciplina, da određeni broj fizičkih i pravnih lica očigledno ne izmiruje pravovremeno svoje dugove prema komunalnim preduzećima, proizvod toga su komunalni predmeti kojima je ovaj sud zatrpan.

Ovakva situacija svakako nije u interesu ni javnih komunalnih preduzeća ni Kantona Sarajevo, a ni Općinskog suda. Kanton svake godine ima velike materijalne troškove za ljudske resurse i materijalna sredstva s ciljem smanjenja broja komunalnih predmeta. Međutim, koliko god da se tokom godine riješi komunalnih predmeta, krajem godine, redovno, pristignu nove tužbe. Svake godine na tu temu razgovaram s predstavnicima Kantona i Vlade KS, ali do sada nismo uspjeli naći pravo rješenje kako da se ovi predmeti izmjeste iz Suda - da se iznađe način njihovog rješavanja.

Javna preduzeća se moraju pozabaviti naplatom pruženih usluga, a građani moraju znati da za svaku pruženu uslugu moraju izmiriti određeni iznos novčanog potraživanja. Bitno je istaći da komunalna preduzeća putem sudova potražuju minorna sredstva, npr. tuže građanina za neplaćene iznose ispod 10 KM, ali cijena za naplatu tog minornog potraživanja je mnogo veća nego što sam iznos potraživanja košta. Ali i taj minorni iznos građanin, kao korisnik usluge, mora platiti, ali najčešće građani i nemaju saznanje za dug, dok ne dobiju rješenje Suda. Građani moraju znati da za svaki neplaćeni iznos komunalnih usluga, kada ono dođe do Suda, moraju platiti i sudsku taksu u visini od 20 KM, a to su dodatni troškovi za građane.

Svake godine na tu temu razgovaram s predstavnicima Kantona i Vlade KS, ali do sada nismo uspjeli naći pravo rješenje kako da se ovi predmeti izmjeste iz Suda - da se iznađe način njihovog rješavanja. 

Možete li nam reći koliko košta formiranje jednog ovakvog predmeta te koliko komunalna preduzeća trenutno potražuju novčanih sredstava od građana, a po osnovu neplaćenih računa?

- Formiranje predmeta, uključujući materijalna sredstva, usluge dobavljača, kurira i sve ono što čini suštinu i vrijednost jednog predmeta, iznosi oko 75 KM. Toliko Kanton košta jedan prijedlog za izvršenje. Koliki je iznos potraživanja koji komunalna preduzeća trenutno potražuju, mi o tome ne vodimo statistiku. To nije stvar ovog suda.

Komunalni predmeti

Osim problema u vezi s komunalnim preduzećima, s kojim se problemima još susreće ovaj sud?

- Ti komunalni predmeti čine 95,66 posto predmeta Općinskog suda. Ostali predmeti su strukturni, a to su: parnični, radni sporovi, porodični, krivični, vanparnica, registar, prekršaji i tu uvijek imamo oko 40.000 do 50.000 neriješenih predmeta. To je velika cifra, ali kada se taj broj podijeli po nosiocima pravosudne funkcije, ovaj sud treba imati oko 131 nosioca pravosudne funkcije, onda to nije zabrinjavajuća cifra. Prema sistematizaciji, imamo optimalan broj predviđenih nosilaca pravosudne funkcije, ali nikada nemamo popunjen broj sudija koji nam nedostaju. Ovo je jedan veliki sud. Fluktuacija je velika. Nosioci pravosudnih funkcija stalno prelaze s ovog suda na druge pozicije, a njihovi referati ostaju upražnjeni.

- Posebno naglašavam da Sud čeka na izbor sedam sudija već duži period. Prošle godine smo čekali više od godinu na izbor 12 sudija. Kada se sve to pretvori u broj predmeta, da smo imali pravovremeno izbor tolikog broja nosilaca pravosudnih funkcija, onda bi broj neriješenih predmeta sada bio znatno manji... Po pitanju pravovremenog izbora nosilaca pravosudnih funkcija, pisali smo mnogo puta VSTV-u BiH. Urgirali smo da se izbor sudija ovog suda ubrza jer spor proces imenovanja, odnosno nedostatak sudija znatno utječe na rezultat rada ovog suda

Nedovoljno uposlenika

Imate li dovoljno uposlenika koji rade na predmetima koji guše Sud?

- Mi nemamo dovoljno uposlenika da rade na ovim predmetima. Općinski sud je uređen sud i sve te predmete smo izmjestili u jedno odjeljenje na Grbavici koje se samo bavi određivanjem izvršenja za naplatu komunalnih usluga. Sve radimo automatskom obradom podataka, ali da bi se neko bavio ovolikom masom predmeta, naravno da mora biti više uposlenika, da bismo bili ažurni 100 posto. Ponovo naglašavam da javna komunalna preduzeća moraju ažurirati svoje baze podataka, građani moraju plaćati iznose za isporučene usluge, a oni građani koji su u stanju socijalne potrebe te iznose treba neko subvencionirati i jedino u tom slučaju broj predmeta bi bio smanjen.