Milan Kučan, prvi predsjednik Slovenije, odgovorio je na nedavno otvoreno pismo koje mu je uputio bivši reisu-l-ulema Mustafa Cerić.
U odgovoru Kučan naglašava kako se oduvijek zalagao za cjelovitu i suverenu Bosnu i Hercegovinu ravnopravnih Bošnjaka, Hrvata i Srba u granicama kakve je imala kao jugoslavenska republika. Također naglašava da se oduvijek zalagao za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
Kučan objašnjava i svoje stavove iznesene u Izvještaju o Bosni i Hercegovini, koji je pripremio 2011. godine na prijedlog tadašnjeg predsjednika Vlade Slovenije. Naglašava da je u sastavljanju Izvještaju pošao od bosanskohercegovačke realnosti u kojoj žive državljani BiH te da je zaključio da opstanak BiH garantiraju njeni državljani, jer je to njihov interes. Izvještaj je trebao biti osnova za određivanje slovenskih stavova o BiH prilikom rasprava u EU kako bi se Bosna i Hercegovina učinila efikasnom državom. Da je EU uzela u obzir prijedloge iz Izvještaja, možda bi danas stanje u Bosni i Hercegovini bilo bolje, kaže Kučan.
Na kraju, Kučan ponovo naglašava da je njegova cjelovita analiza sadržana u Izvještaju, koji Cerić parcijalno navodi, bila poziv za očuvanje teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih naroda. Famozni "non-paper", ističe Kučan, zauzima se, pak, za razbijanje Bosne i Hercegovine. I u tome je velika razlika između Izvještaja i "non-papera".
Kučan pita Cerića da li možda on sam dijeli Bosnu i Hercegovinu dosljedno je nazivajući samo „Bosna“.
- Da li ste se pitali, poštovani gospodine Ceriću, koliko ste sami doprinijeli tome da Bosna i Hercegovina opstane kao država tri ravnopravna naroda i istodobno postane funkcionalnija država i približi se EU? Svaka druga definicija doprinosi nepotrebnom komadanju Bosne i Hercegovine. Nažalost, takva razmišljanja postoje i unutar i izvan Bosne i Hercegovine - zaključuje Kučan.
